Vožnja lijevom stranom bila je tradicija nastala u kolonijalnoj Britaniji. Kad bi vitezovi jahali na konjima, desnom rukom vitlali bi mačem. Stoga bi jahali s lijeve strane kako bi mogli bolje napadati svoje neprijatelje. Budući da su Britanci usvojili jahanje/vožnju lijevom stranom, zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, Indija i druge nacije koje su Britanci kolonizirali uglavnom voze lijevom stranom. Tu je, naravno, i Japan.
Vozilo se u svijetu lijevom stranom sve do prijelomnog trenutka – SAD. Bilo je to vrijeme sjevernoameričke kolonizacije i potrebe za prijevozom pšenice golemim prostranstvima. Tada su se pojavila nova teretna kola koja su se zvala Conestoga (po plemenu Irokeza). Veliki teret vuklo je osam mazgi. Čovjek koji je upravljao teretnom kočijom jahao je na leđima posljednje mazge s lijeve strane, a bič je držao u desnoj ruci. Sve više ovih vozila prisililo je vlasti u Pennsylvaniji da zakonom promijene i reguliraju smjer putovanja. Od 1792. godine u Americi se vozi s desne strane. Francuska je prva slijedila američki primjer jer je morala regulirati promet. Naime, sve veći broj teretnih kočija također je stvarao haos.
Britanija, koja je izgubila SAD nakon Rata za neovisnost, nije bila voljna prihvatiti bilo kakav utjecaj svojih bivših transatlantskih kolonija. Što se tiče ostatka Starog kontinenta, on se odmah uključio u novi trend, proširen Napoleonskim ratovima i velikim pokretima trupa, koje je treblo organizirati na cestama.
Pojava prvih automobila i njihove tehnologije utjecala je i na upravljanje prometom. U početku su automobili vozili i lijevom stranom, jer je ručna kočnica djelovala direktno na točkove i bila je, kao u konjskim zapregama, s vanjske strane karoserije. Upravljač je postavljen s desne strane. S evolucijom karoserija i poboljšanjem kočionog mehanizma, poluga ručne kočnice je postavljena između dva prednja sjedala.
Tada je, iz istog razloga, vozački položaj preslio na lijevu stranu kako bi ručnu kočnicu povlačili desnom rukom. Događalo se to u cijelom svijetu osim u anglosaksonskim zemljama, koje su zadržale staru tradiciju i zadržale volan na desnoj strani. Argument je bio da je bolje držati volan cijelo vrijeme desnom rukom i pustiti s lijeve strane ostale kontrole poput ručice mjenjača ili ručne kočnice. Švedska i Island posljednje su u Evropi prešle na vožnju desnom stranom ceste, 1967. i 1968. godine, piše HAK revija.
