Arheološka iskopavanja i istraživanja obično se odvijaju u puno prašine i kamenja, s lopatama i kistovima, a artefakti koji se pronalaze stari su od nekoliko stotina do nekoliko hiljada godina. No, šta kad provodite arheološko istraživanje u prostoru koji prije 25 godina nije postojao? I koji se uopće ne nalazi na Zemlji?
Upravo su se u takvim uvjetima našli arheolozi kad su odlučili provesti arheološki istraživanje na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). Rezultati istraživanja iznenadili su sve.
Kako su istaknuli u članku objavljenom u časopisu Plos One, prvo arheološko istraživanje u svemiru pokazalo je kako je ISS bogat kulturni krajolik u kojem posada stvara vlastitu "gravitaciju" i prilagođava prostore modula svojim potrebama.
Eksperimentalno svemirsko arheološko istraživanje, SQuARE, fizički nisu proveli sami arheolozi, već su za njih to odradili astronauti koji borave na ISS-u. Areholozi su se potom pozabavili svim fotografijama i videima koje su im astronauti poslali. Diljem ISS-a raspoređeno je bilo šest virtualnih kvadrata, a astronauti su tokom 60 dana snimali što se u tim kvadratima događa i materijal poslali na Zemlju.
Tako su arheolozi mogli proučiti izložbe fotografija, vjerskih ikona i umjetina koje su izradili članovi posade, a kojih je tokom 23 godine rada ISS-a bilo gotovo 280. Promatrali su teret koji se vraćao na Zemlju s ISS-a, ali i pregledali NASA-inu arhivu fotografija kako bi ispitali odnose između članova posade koji su zajedno boravili na ISS-u.
Osim toga, proučavali su i tzv. jednostavne tehnologije, kao što su čičak i plastične vrećice koje se mogu ponovno zatvoriti, a koje astronauti koriste kako bi rekreirali "gravitaciju" u mirkogravitacijskom okruženju. Prikupili su i podatke o tome kako su članovi posade koristili pojedine objekte unutar ISS-a.
Svemirska stanica pretrpana je i haotična, skučena i prljava. Ne postoje granice između mjesta gdje posada radi i mjesta gdje se odmara. Malo je ili nimalo privatnosti. Nema čak ni tuša, istaknuli su arheolozi i dodali kako je i to utjecalo na njihove rezultate.
Njihova analiza prva dva od šest kvadrata, veličine metar sa metar, koji su bili raspoređeni u različitim dijelovima ISS-a, pokazala je kako posada koristi određene prostore i ispunjavaju li ti prostori svoju zamišljenu svrhu.
Podaci sugeriraju da dizajneri budućih svemirskih stanica, poput onih komercijalnih koje se trenutno planiraju za nisku Zemljinu orbitu, ili Gateway stanice koja se gradi za Mjesečevu orbitu, možda trebaju staviti pohranjivanje u viši prioritet, ističu naučnici i dodaju kako će nastaviti s analizom prikupljenog materijala.
S obzirom na to da je u planu da ISS ostane u Zemljinoj orbiti do 2031. godine, arheolozima je ovo jedinstvena prilika za malo "svemirske arheologije", ali i za stvaranje uvida u to kako ljudi "žive i rade" u svemiru.
