Nacional.hr nedavno je objavio vijest o potpisivanju ugovora o finansijskoj podršci Republike Hrvatske za Memorijalni centar ‘Groblje mira’ na Bilama između Mostara i Širokog Brijega, za koje je Vlada RH izdvojila 350 hiljada eura.
Na sjednici održanoj krajem jula taj je projekt (na čijoj internetskoj stranici, između ostalog stoji da se radi o spomeniku žrtvama ‘crvenih hordi’) proglašen jednim od strateških interesa za hrvatski narod u BiH, baš kao i projekt Banjalučke biskupije za koji je Plenkovićeva Vlada namijenila 180 hiljada eura.
Uz ta dva projekta od posebnog značaja, Vlada RH ove će godine za Hrvate u BiH iz državnog izdvojiti izdvojiti još šest i po miliona eura. Taj iznos, kako su nakon redakcijskog upita pojasnili u kabinetu državnog sekretara Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, dodjeljuje se “s ciljem stvaranja uvjeta za održivi ostanak i povratak te unapređenje kvalitete svakodnevnog života Hrvata u BiH”, piše nacional.hr.
Već letimičnim pregledom dokumenta u kojem se po stavkama navode organizacije i općine kojima će biti donirane izdašne finansijske potpore, jasno je da se radi o onima na čelu kojih je HDZ, a članovi te stranke biraju i predložene projekte. Osim HDZ-a, nije zanemariva ni uloga Katoličke crkve u BiH, pa će tako značajni iznosi biti uloženi u više franjevačkih samostana (Kraljeva Sutjeska, Dubrava, Guča Gora, Petrićevac…) te još nekoliko svetišta i pastoralnih centara.
Uz pompozni projekt od strateškog značaja ‘Groblje mira’, tu su naprimjer i Memorijalni centar svehrvatskog progonstva (45.000 eura), projekt unapređenja informiranja na hrvatskom jeziku Običnog radija Mostar (15.000 eura), spomenik žrtvama političkog progona u Sovićima Donjim (35.000 eura), snimanje dokumentarca o HVO-u za Udruzi građana ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna’ (45.000 eura)…
Kovačević: Hrvatska vodi politiku podržavanja HDZ-a BiH, a ne BiH kao države
Politički analitičar i diplomat Božo Kovačević slaže se s tezom o izdvajanju ogromnih iznosa pod egidom Hrvata u BiH upravo za HDZ. “Jednako se HDZ oslanja i na Katoličku crkvu u BiH”, dodaje te objašnjava:
“Ti podaci se u potpunosti uklapaju u sliku dosadašnje hrvatske politike prema BiH. Najjednostavnije rečeno: to nije politika podržavanja BiH kao države, nego politika podržavanja HDZ-a BiH i njegovih političkih zahtjeva. Uprkos načelnoj podršci koju trenutno pruža Bosni i Hercegovini na putu prema Evropskoj uniji, Hrvatska se javlja kao saveznik Milorada Dodika koji je želi dezintegrirati. Osim toga, treba istaknuti i da pomoć Hrvatima u BiH koja je utemeljena na ustavnim odredbama, ne povlači za sobom proglašavanje personom non grata člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, kao ni izostanak službenih kontakata s tamošnjom Vladom, jer na njezinom čelu nije osoba iz HDZ-a”, naglašava Kovačević te zaključuje kako je ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman, dok HDZ-ovka Borjana Krišto još nije preuzela funkciju premijerke, odnosno predsjedavateljice Vijeća ministara BiH – češće posjećivao samostane nego Predsjedništvo BiH.
Institucije RH nemaju kontakata s hrvatskim članom Predsjedništva BiH
U augustu ove godine premijer Andrej Plenković, koji je skupa s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom doputovao u dvodnevnu radnu posjetu BiH, odbio je doći u Predsjedništvo BiH zbog Željka Komšića, kojeg službeni Zagreb smatra nelegitimnim članom državnog vrha “jer je izabran glasovima Bošnjaka u četiri navrata”. O svemu su se očitovali i iz Banskih dvora, naglasivši kako je “konzistentna linija predsjednika Vlade da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske”.
Raspudić: Hrvatska pere savjest donacijama koje predstavljaju siću
Ni saborski zastupnik Nino Raspudić ne slaže se sa službenom politikom Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. On pak smatra da Hrvatska kao punopravna članica NATO-a i EU-a može učiniti više za Hrvate u BiH, no to ne čini. Naglašava da upravo zato svoju “savjest pere donacijama koje predstavljaju siću u odnosu na suficit”.
“Bosna i Hercegovina je, naime, jedina zemlja s kojom Hrvatska ima ozbiljan ekonomski suficit. S druge strane, Hrvati u BiH ne traže ništa što sami ne bi dali. Njima je potrebna konkretna politička podrška za promjenu izbornog zakona, gdje su Hrvati dovedeni u poziciju da im Bošnjaci u svakom trenu mogu odabrati predstavnike. Percepcija koja vlada u javnosti, prema kojoj Hrvatska puno daje Hrvatima u BiH je pogrešna, jer Hrvatska u tom odnosu, gledajući način na koji se ostvaruje – profitira puno više”, naglasio je Raspudić te dodao da je u hrvatskoj vlasti očit izostanak konkretne političke podrške jednakopravnosti Hrvata u BiH, koji su dovoljno sposobni da pomognu Hrvatskoj i da im se politička prava vrate.
Središnji državni ured: Najviše mandata u općinama i gradovima u BiH s hrvatskim većinskim stanovništvom ima upravo HDZ BiH
Nakon što je redakcija portala nacional.hr uputila upit Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH te zatražila pojašnjenje o izdvajanju najvećeg dijela finansijskih sredstava za organizacije i općine na čelu kojih HDZ, odgovoreno nam je kako “podupiru programe i projekte koji se provode u partnerstvu s lokalnom zajednicom odnosno s predstavnicima izvršne vlasti (bez obzira na političku opciju), ustanovama, udrugama i organizacijama civilnog društva te predstavnicima Katoličke crkve u BiH (posebno značajni partneri za dijelove BiH gdje Hrvati nemaju svoje političke predstavnike ni u izvršnoj ni u zakonodavnoj vlasti)”.
“Vezano uz konstataciju kako najveći dio finansijskih sredstava ide u sredine gdje je HDZ BiH na vlasti, važno je podsjetiti kako najveći broj mandata u općinama i gradovima u BiH s hrvatskim većinskim stanovništvom ima upravo HDZ BiH (21 općina/grad od 25 općina/gradova gdje hrvatske stranke imaju većinu). S predstavnicima izvršne vlasti, kao i udrugama, ustanovama i organizacijama u tim dijelovima BiH zajedno provodimo projekte od značaja za tu sredinu – bilo da se radi o izgradnji i obnovi škola, dječijih vrtića, domova zdravlja, kulturnih i centara za mlade ili izgradnji prometne ili druge nužne infrastrukture”, odgovaraju iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan BiH.
Kažu i kako na isti način sarađuju i s predstavnicima izvršne vlasti u općinama i gradovima drugih političkih opcija. Ističu tako izvrsnu saradnju s općinom Tomislav-Grad gdje je na vlasti HNP (Hrvatski nacionalni pomak te općinu Dobretići (HSS Stjepan Radić BiH). Napominju i da podupiru i “projekte općina/gradova bez političkih predstavnika Hrvata u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH (suradnja s općinom Teslić, Vukosavlje, Gradiška i sl.), što je značajan iskorak kojeg Hrvati i njihove udruge u BiH (posebno u entitetu RS) pozdravljaju”.
