Jednog davnog običnog jutra, u podnožju onoga što su sada Pireneji na španskom Iberskom poluotoku, skupina neandertalaca probudila se, pozdravila dan i krenula sa svojim zadacima u sve većem svjetlu.
Nisu mogli znati da će, desetinama hiljada godina kasnije, moderni ljudi koji se šetaju po prašini pronaći tragove svog postojanja i moći rekonstruirati detalje o tome kako su živjeli svoje živote. To je, međutim, upravo ono što su arheolozi sada učinili - otkrivši da su neandertalci bili mnogo otporniji nego što smo pretpostavljali.
Iskapanje nedavno otkrivenog kamenog skloništa zvanog Abric Pizarro otkrilo je hhiljade artefakata starih između 65.000 i 100.000 godina, uključujući kameno oruđe i životinjske kosti koje nam mogu reći mnogo o načinu života neandertalaca u razdoblju za koje ostalo je malo ostataka, piše Science Alert.
I, iznenađujuće, te kosti uključuju ostatke mnogih malih životinja – što otkriva da su neandertalci bili svestrani lovci, sposobni prilagoditi svoj način života dostupnosti hrane.
"Naša iznenađujuća otkrića u Abric Pizarru pokazuju koliko su neandertalci bili prilagodljivi", kaže zooarheologinja Sofia Samper Carro s Australskog nacionalnog sveučilišta.
"Kosti životinja koje smo pronašli ukazuju na to da su uspješno iskorištavali okolnu faunu, lovili jelene, konje i bizone, ali i jeli slatkovodne kornjače i zečeve, što implicira stupanj planiranja koji se rijetko razmatra za neandertalce."
Neandertalci (Homo neanderthalensis) su bili jedni od najbližih srodnika hominida modernim ljudima (Homo sapiens), do te mjere da su se te dvije vrste više puta parile, a možda čak i nisu odvojene vrste. Ali iz nekog razloga, postojalo je uporno mišljenje da su neandertalci bili primitivni, nekulturni i kognitivno manje razvijeni od današnjih ljudi.
Posljednjih godina sve je više otkrića u suprotnosti s tom predodžbom. Neandertalci su izrađivali sofisticirano oruđe i svoj okoliš ukrašavali raznim vrstama umjetnosti.
Glavni problem s dekodiranjem života neandertalaca je mogućnost preživljavanja artefakata koje su ostavili za sobom. Neandertalci su izumrli prije nekih 40.000 godina, a većina ostataka njihovih života podlegla je zubu vremena, propadanju i eroziji. Ono što smo uspjeli otkriti sugerira da su neandertalci bili lovci samo na veliki plijen, poput konja i nosoroga.
Abric Pizarro je neandertalsko kameno sklonište otkriveno 2008. godine, a arheolozi pažljivo rade na otkopavanju njegovih tajni od 2009. godine. Samper Carro i njezini kolege sada su proveli temeljito istraživanje nekih pronađenih artefakata.
Istraživači su proveli optički stimulirano luminiscencijsko datiranje kako bi odredili starost sedimenta u kojem su predmeti bili zakopani; to je tehnika koja može odrediti kada je uzorak minerala posljednji put bio izložen sunčevoj svjetlosti.
Također su analizirali peludna zrnca i kosti pronađene na tom mjestu, tražeći na njima tragove posjekotina i grizanja. Proučavali su i kamene alate kako bi procijenili tehnike klesanja i tehnologije dostupne ljudima koji su nekoć nastanjivali Abric Pizarro.
Datiranje je pouzdano pokazalo da su mjesto nastanjivali neandertalci prije otprilike 70.000 godina, a artefakti su pokazali da su ti neandertalci bili vješti.
"Kosti na ovom mjestu vrlo su dobro očuvane i možemo vidjeti tragove kako su neandertalci obrađivali i klali te životinje. Naša analiza kamenih artefakata također pokazuje varijabilnost u vrsti proizvedenog alata, što ukazuje na sposobnost neandertalaca da iskoriste dostupne resurse u tom području", kaže Samper Carro.
"Jasno su znali što rade. Poznavali su područje i kako preživjeti dugo vremena."
Ovo ne bi trebalo biti toliko iznenađenje. Neandertalci su živjeli sretno u Europi oko 300.000 godina prije svog izumiranja.
Ali razlozi zašto su neandertalci izumrli nisu nam sasvim jasni. Da su bili nefleksibilni u svom pristupu dostupnosti hrane, to bi bio trag. Činjenica da su bili prilagodljivi također nam može reći nešto o tome zašto su izumrli.
Brzi pad neandertalaca nakon što su preživjeli toliko dugo koincidirao je s dolaskom modernih ljudi, što je jukstapozicija koja ne sluti na dobro za ulogu naše vlastite vrste u njihovom nestanku. Moglo bi biti djelo Homo sapiensa da je sve što nam je ostalo od neandertalaca oskudan zapis artefakta i tragovi DNK u našem genomu.
Sada imamo i Abrica Pizarra, a istraživači žele otkriti njegove tajne kako bi saznali više o misterioznim životima ovih davno izgubljenih rođaka.
"Buduće studije detaljnije će karakterizirati neandertalska zanimanja dokumentirana u Abric Pizarro", pišu autori.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Archaeological Science.
