Februar je mjesec u kojem se u SAD-u provodi kampanja prevencije srčanih bolesti, čiji je cilj podići svijest o zdravlju srca jer su bolesti srca i dalje vodeći uzrok smrti odraslih Amerikanaca: čak 659.041 Amerikanac umro je upravo od bolesti srca u 2019. godini.
Uprkos naporima stručnjaka koji stalno ističu važnost promjene životnih navika kako bi se smanjio rizik od bolesti, situacija je otežana i zbog pandemije koronavirusa jer je smanjen broj preventivnih pregleda i kontrola.
„Svako bi trebao voditi računa o svojem zdravlju i važnim brojkama koje se nikako ne smiju zanemariti. To znači znati svoj krvni pritisak, znati holesterol, nivo holesterola i nivo glukoze“, objašnjava američki kardiolog Jorge Plutzky iz bostonske Brigham And Women's Hospital.
Medicinske smjernice odavno navode da bi svaki Amerikanac trebao znati svoj lipidni profil do 21. godine, napomenuo je Plutzky. Lipidni profil je razgradnja holesterola u tijelu - i to dobrog holesterola, a to je lipoprotein visoke gustoće ili HDL, i lošeg kolesterola, lipoproteina niske gustoće ili LDL-a. Loš holesterol je pritom u fokusu kad je riječ o riziku i liječenju.
„LDL je zaista najvažniji broj jer predviđa rizik od srčanog i moždanog udara“, upozorava Plutzky.
Poželjno je da je LDL broj nizak. Plutzky objašnjava da bi ta brojka trebala biti manja od 100, osim ako niste imali prethodni kardiovaskularni problem, a u tom bi slučaju trebala biti 70 ili manja.
Kardiolog je dodao da je lakše napraviti promjenu kad znate što treba promijeniti. Drugim riječima, ako znate da je vaš loš holesterol previsok, više ćete se usredotočiti na navike koje snižavaju nivoa LDL-a, poput zdrave prehrane.
Redovno praćenje nivoa holesterola pomoći će da se sačuva zdravlje srca, upozorava ljekar.
Bez obzira na godine, nikad nije prerano početi se fokusirati na zdravlje svog srca. Komplikacije u pogledu kardiovaskularnog sistema razvijaju se vrlo dugo, rekao je Plutzky. Bolest, dodaje, može biti rezultat decenija nezdravih navika.
Američki kardiolog dodao je i da postoje dokazi da ateroskleroza može započeti kod ljudi u dvadesetima. To znači da ako neko ima srčani udar u dobi od 70 ili 80 godina, to bi mogao biti vrhunac ateroskleroze koja je započela decenijama ranije, objasnio je.
„Ideja da se brinete o sebi - ne pušite, budete aktivni, pravilno se hranite, prateći nivo pritiska i holesterola - bitna je tijekom cijelog života“, objašnjava dr. Plutzky.
Evo šta možete sami napraviti:
Hranite se zdravije
Nikako ne možete zanemariti ulogu hrane kad se radi o zdravlju srca. To ne znači da se morate u potpunosti odreći hrane koju volite samo zato što bi se mogla smatrati nezdravom (npr. ovo bi moglo pogoditi ljubitelje slasnih krofni za doručak). Dakle smanjite količinu nezdrave hrane i pobrinite se da uključite odgovarajuće obroke pune kvalitetnih nutrijenata.
Zdrava prehrana može vam pomoći u kontroli nekih faktora rizika - poput pretilosti i visokog holesterola - koji mogu dovesti do bolesti srca. Dr. Dennis Bruemmer, direktor Centra za kardio-metaboličko zdravlje na klinici Cleveland, upozorava da je mediteranska prehrana, koja se fokusira na voće, povrće i nemasne proteine poput piletine, ribe, cjelovitih žitarica i tofua, najbolja kad se radi o zdravoj prehrani.
Iako to može zvučati kao vrlo lagan zadatak, mnogi nažalost nisu u finansijskoj mogućnosti kupovati zdrave namirnice koje su u mnogim dijelovima svijeta nerijetko puno skuplje od nezdravih fast food opcija.
Oslobodite se stresa
Pronađite nešto što će vas opustiti barem 10 do 15 minuta. Oslobađanje od stresa ključno je za održavanje vašeg srca zdravim. Naravno, to je lakše reći nego učiniti u pandemiji. Pokušajte odvojiti mali dio svog dana u kojem se trebate mentalno maknuti od svega što bi vas moglo uznemiriti, poput provjeravanja e-mailova, čitanja vijesti ili izlaganja bilo čemu što bi vam moglo povećati krvni pritisak. Umjesto toga, iskoristite to vrijeme za svoj kreativni hobi, pročitajte nekoliko stranica knjige, nazovite članove obitelji ili prijatelje, pogledajte neki smiješni video, pogledajte videospot omiljenog izvođača...
Krećite se barem 20 minuta svaki dan
Odrasle osobe trebale bi imati 150 minuta umjerenih aerobnih aktivnosti (stvari poput brzog hodanja, plesa i vrtlarenja) ili 75 minuta snažnih aerobnih aktivnosti (trčanje, preskakanje užeta, vožnja biciklom) svake sedmice. To je približno 20 minuta dnevno ako ih umjereno radite.
Nažalost, velik postotak osoba ne postiže ovaj cilj. Bruemmer ističe da mnogi kad pomisle na tjelovježbu drže se onoga ili sve ili ništa: radije počnite s malim. Pokušajte uključiti večernju šetnju u svoju rutinu, primajte radne pozive dok se šetate naprijed-nazad po sobi, umjesto vožnje automobilom radije prošetajte do ureda ili vozite bicikl te kad god možete koristite stepenice umjesto lifta.
Savjet za kraj: bitno je baviti se aktivnostima u kojima uživate, bez obzira jesu li to joga, pilates, bicikliranje, ples, trčanje... Lakše je ostati predan tjelesnoj aktivnosti ako je to nešto što zapravo želite raditi.
Kvalitetan san
Nedostatak sna može povećati rizik od srčanih problema. Slušajte svoje tijelo i svakako se odmorite, čak i ako to znači da tokom dana malo zadrijemate na kauču.
Stručnjaci upozoravaju da je minimum kvalitetnog sna barem sedam do osam sati svake noći. Počnite se pripremati za odlazak na počinak uvijek u isto vrijeme. Također može biti korisno i to da svoju spavaću sobu napravite udobnim utočištem - to znači da laptop, mobitel i sve druge okidače stresa držite što dalje od kreveta.
Poradite na svojoj težini
Težina nije uvijek pokazatelj ukupnog zdravlja, a to što izgledate na određeni način ne znači da ste ili niste u opasnosti.
Uprkos tome, istraživanje pokazuje da ljudi koji su pretili ili imaju prekomjernu tjelesnu težinu imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Bruemmer je primijetio da veliki gubitak kilograma nije uvijek potreban kako bi se vidjeli rezultati zdravog srca. Ako je gubitak kilograma potreban za vaše cjelokupno zdravlje, postavljanje dostižnog cilja je ključno.
'Čak i male promjene imaju dramatičan utjecaj na vaše zdravlje', rekao je. 'Gubitak pet kilograma imat će značajan utjecaj na krvni pritisak, holesterol i dijabetes.'
Smanjite pušenje ili ga se potpuno odrecite
Pušenje je navika koje se nije baš lako odreći, ali od vitalne je važnosti pokušati - pogotovo jer povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Prestanak pušenja neizmjerno poboljšava zdravlje osobe, ne samo u smislu rizika od srčanih bolesti, već i rizika od raka i plućnih bolesti.
„Ako ste pušač, uložite sve napore kako biste što prije prestali s tom štetnom navikom“, rekao je.
Plutzky je primijetio da mnogi ljudi ne mogu prestati iz prvog pokušaja, ali ne bi se trebali osjećati malodušno i trebali bi nastaviti pokušavati jer će im se to višestruko isplatiti.
