Dok Rusija nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu, unutar njenih granica odvija se manje vidljiv, ali jednako razoran sukob – onaj u kojem propaganda, ekonomske poteškoće i porodični uzori tjeraju mlade Ruse, često tek izvan tinejdžerskih godina, na ratišta. U posljednje dvije i po godine, ruska su djeca bila sistemski izložena narativima koji podržavaju rat, a sada, kako se oblikovana generacija počinje pridruživati vojci
Propaganda u školama i medijima
Od početka invazije na Ukrajinu, ruske vlasti pojačale su svoj propagandni aparat, ciljajući na mlade kroz obrazovni sistem i medije. U školama se djecu podučava patriotskim vrijednostima, glorificiraju se vojnici, a rat se prikazuje kao nužna borba za zaštitu domovine od vanjskih neprijatelja. Ovaj pristup nije nov, ali u kontekstu rata u Ukrajini dobio je novu dimenziju, u kojoj se svaka sumnja u državnu politiku označava kao izdaja.
Mediji dodatno potpaljuju ovaj narativ, prikazujući mlade ukrajinske vojnike kao žrtve "banderovske propagande" koje odlaze u rat bez dovoljno obuke, dok se ruski vojnici prikazuju kao heroji koji štite svoju zemlju. Međutim, realnost je da su mnogi od tih ruskih vojnika jedva punoljetni mladići, poslani u rat s minimalnom obukom i još manje iskustva.
Generacija oblikovana ratom
Primjeri poput Georgyja Nadeyina iz Perma ilustriraju kako rat utječe na mlade živote. Georgy je imao samo osam godina kada je njegov očuh prvi put otišao u rat u Donbas s Wagner grupom 2014. godine. Kroz godine, dok je njegov očuh nastavljao sudjelovati u različitim sukobima, Georgy je odrastao u okruženju gdje je rat bio normaliziran dio života. Na njegov 16. rođendan, Rusija je pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, a njegov očuh ponovo je otišao u rat. Kada je Georgy napunio 18 godina, potpisao je vojni ugovor i krenuo u rat, slijedeći korake svog očuha.
Georgy je poginuo već na svojoj prvoj misiji, samo četiri dana nakon što je poslan na ratište blizu Avdiivke. Njegova majka Anastasia još uvijek se nada da je živ, iako njegovo tijelo nije vraćeno.
Slične priče nalaze se širom Rusije. Mladići, koji su tek zakoračili u odraslu dob, odlučuju se pridružiti vojsci iz različitih razloga. Neki, poput Dmitryja Sergeyeva iz Tjumenske oblasti, žele zaraditi novac kako bi se mogli oženiti i započeti porodicu. Dmitry je odrastao u malom selu, podigla ga je baka koja je nedavno preminula. Bez dovoljno obrazovanja i iskustva, teško je nalazio posao, a vojni ugovor činio se kao jedini izlaz iz teške situacije. Međutim, Dmitry je također poginuo na ratištu, prije nego što je mogao ostvariti svoje planove za budućnost.
Nova pravila – brži put do ratišta
Kada je invazija na Ukrajinu ušla u svoju drugu godinu, Vladimir Putin i ruska vlada odlučili su dodatno ubrzati proces mobilizacije mladih vojnika. U proljeće 2023., ruske vlasti promijenile su zakone, omogućivši mladićima da se prijavljuju za vojsku odmah nakon završetka srednje škole, bez prethodne vojne službe ili dodatnog obrazovanja. Prema novim pravilima, dovoljan je samo potpis ugovora, i mladići su već spremni za front. Ovaj potez doveo je do toga da mnogi mladi vojnici ginu u borbama, često na svojim prvim misijama.
Prema podacima BBC News Russian, do juna 2024. najmanje 40 mladića rođenih 2005. ili 2006. poginulo je u ratu u Ukrajini. U samo dva ljetna mjeseca, od 15. juna do 15. avgusta 2024., poginulo je najmanje 13 mladića u dobi od 18 godina. Mnogi od njih su, poput Georgyja, slijedili korake svojih očeva ili očuha, koji su već bili uključeni u sukob.
Tragovi nasilja u porodicama
Porodični utjecaj igra ključnu ulogu u odlukama mladih ljudi da se pridruže vojsci. U nekim slučajevima, mladići su motivirani da slijede primjere svojih očuha ili očeva koji su već sudjelovali u ratovima. Dmitry Mezentsev, koji je svjedočio smrti svog prijatelja Georgyja na ratoštu, također je potpisao vojni ugovor čim je napunio 18 godina. Kaže da je njegov otac već tri godine u Ukrajini, od početka rata. Uprkos očevom pokušaju da ga odvrati od odlaska, Dmitry je smatrao da kao muškarac mora donositi vlastite odluke.
Međutim, neki roditelji, poput Anastasie, pokušavaju zaštititi svoju djecu od rata. Anastasia vjeruje da njen sin nije otišao u rat zbog utjecaja svog očuha, već zbog pritiska vršnjaka. 'Našle su se izazovne situacije među prijateljima, i tako su otišli,' kaže ona.
Zatvorski sistem i rat
Osim mladih koji dolaze iz civilnog života, ruska vojska regrutira i mlade iz zatvorskog sistema. Primjer Alexeyja iz Novosibirska, koji je napunio 18 godina dok je bio u maloljetničkom zatvoru, pokazuje kako se mladi zatvorenici odlučuju na rat umjesto da čekaju kraj kazne. Alexey je imao samo osam mjeseci kazne do kraja, ali je odlučio potpisati ugovor s Ministarstvom odbrane i otići u rat. Na svojoj drugoj misiji, poginuo je.
Olga Romanova, voditeljica organizacije za prava zatvorenika 'Rusija iza rešetaka', naglašava da vojska ne regrutira izravno u maloljetničkim zatvorima, ali da su mladi zatvorenici izloženi propagandi koja ih ohrabruje da se pridruže vojsci čim napune 18 godina. 'Govore im na satovima i prozivkama: 'Pogledajte te vojnike koji se bore za domovinu, a vi samo sjedite ovdje',' kaže majka jednog maloljetnog zatvorenika.
