Region

Zašto se otvaraju ogromne rupe u zemlji? Stručnjak objašnjava

Urušnim vrtačama ili urušnim dolinama koje se 'rađaju' na hrvatskom, banijskom, potresom pogođenom području kraja nema, stvaraju se jedna za drugom, već ih je više od 90, i u nekim selima ih ima više nego žitelja.

Kao da to nije dosta, nauka je i gejzir i to nasred jedne od naseljenih pokupskih kuća. Što se na Baniji događa, nauka još nije u mogućnosti pouzdano utvrditi.

Profesor emeritus Ognjen Bonacci, stručnjak za hidrologiju krša, među najcitiranijim hrvatskim tehničkim naučnicima u svijetu, tvrdi kako su im razlozi stvaranja vezani uz zemljine hemijske i fizičke procese. Ali i djelovanja čovjeka koji utječe na promjene i destabilizaciju strukture podzemlja. Posebno onog u krškim terenima, prenosi Slobodna Dalmacija.

"Obično se radi o relativno postepenim procesima. Ali potresi ih ubrzavaju, utječući na nagla podizanja ili snižavanja podzemnih voda, te stvaranju novih krških provodnika i zatvaranju postojećih.

U banijskom području što ispod relativno debele naslage glinovitih tala ima uglavnom kršku konzistenciju, u podzemlju postoje brojni kanali provodnici kojima teče obilje vode. Podzemna voda mijenja nivoe u značajnim rasponima, pa tokom vlažnog razdoblja, kada je visoka, onda teče kroz više slojeve krških kanala. I suprotno, tokom sušnog razdoblja, nivo joj je značajno niži. Kad se dogodio veliki, snažni potres došlo je do naglih, gotovo trenutačnih promjena u strukturi podzemlja i nivoima podzemnih voda", pojašnjava prof. Bonacci.

Nakon njega sve se poremetilo, voda se naglo digla ili spustila. Zbog potresa se neki krški kanali zatvaraju, drugi otvaraju i uslijed tih dinamičkih procesa javljaju se promjene pritiska u podzemlju.

Kao rezultat dolazi do naglog formiranja urušnih vrtača. Tlo u banijskom području još se nije stabiliziralo, potresi se i nadalje stalno javljaju. A u toj dinamici 'rađaju' se i urušne vrtače. Ono što se može očekivati je da će se stvarati i nadalje, sve dok se tlo jednom ne smiri i stabilizira.

Koliko će ih još biti, koliko će biti duboke i široke, to nije moguće pouzdano predvidjeti

Koliko će ih još biti, koliko će biti duboke i široke, to nije moguće pouzdano predvidjeti. Zanimljivo je napomenuti kako je i Crveno jezero kod Imotskog najvjerojatnije urušna vrtača, nastala u krškom terenu nakon davnog razornog potresa.

"Problem leži u nedovoljnom poznavanju geološke kao i hidrogeološke strukture podzemlja u kojem se odvijaju ovi procesi. Isto kao i oni protoka, te akumuliranja podzemnih voda.

Pod tlom po kojem mi hodamo odvijaju se radnje o kojima nedovoljno znamo da bi ih mogli pouzdano objasniti. Ali se i zaštititi od njihovih negativnih posljedica. Upravo zato je teško prognozirati gdje će se, kada i u kom obliku stvoriti ovakvi fenomeni, koje narod naziva rupama u zemlji. Nažalost, u brojnim slučajevima, a primjera je takvih puno na svijetu, i mi svojim djelovanjem, stvaranjem neravnoteže u podzemlju, možemo dovesti do njihovog formiranja", veli dr. Bonacci, pojašnjavajući kako je Banija lokalitet bogat podzemnim vodama, s nekoliko rijeka, pa nije čudna pojava gejzira, ili 'rupa' od kojih se neke pune vodom.

"Sloveniji i Kini ima jako puno takvih krških urušnih vrtača. Literatura bilježi slučaj Jeremyja Busha iz Floride, koji je smrtno stradao nakon što se preko noći urušila vrtača i odnijela u ponor dio kuće u kojoj je on spavao. Ostatak porodice i kuće je ostao sačuvan. Primjera urušnih vrtača ima i u Rusiji, praktično svugdje u svijetu, a posebice su izražene na Floridi, tamo ih je ogroman broj", veli profesor.