U novoj studiji istraživači su analizirali prehrambene navike Amerikanaca kako bi objasnili zašto mnogi ljudi nenamjerno konzumiraju više zasićenih masti i dodanih šećera nego što je preporučeno.
Studija ističe kako mnoge namirnice, koje se često smatraju bezopasnima, zapravo doprinose ovom problemu, a to može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, uključujući povećani rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i raka.
U bezalkoholnim pićima ‘more’ šećera
Istraživači su identificirali najveće izvore zasićenih masti i dodanih šećera u prehrani. Sir se pokazao kao glavni izvor zasićenih masti, dok su bezalkoholna pića bila najčešći izvor dodanih šećera. No, popis se tu ne zaustavlja – studija je otkrila da i druge namirnice, kao što su piletina i kečap, također značajno doprinose unosu ovih štetnih sastojaka, što može otežati održavanje njihovog nivoa unutar preporučenih 10 posto dnevnog unosa kalorija.
Istraživači su nastojali razviti alat koji bi pomogao u boljoj procjeni i kontroli unosa zasićenih masti i šećera. Rezultati studije također ukazuju na potrebu da potrošači budu svjesniji skrivenih izvora ovih sastojaka u svojoj prehrani, te da pažljivije čitaju etikete na proizvodima.
Popularne namirnice
Christopher Taylor, profesor na Ohio State School of Health and Rehabilitation Sciences, naglašava da čak i namirnice koje se smatraju zdravijima, poput pilećih fileta, mogu pridonijeti unosu zasićenih masti na način koji nije uvijek očit. Njegova kolegica, Susan Schembre, profesorica onkologije na Univerzitetu Georgetown, ističe da je problem s dodanim šećerom osobito zabrinjavajući jer se on nalazi u mnogim neočekivanim namirnicama i često u velikim količinama.
Studija, objavljena u časopisu Nutrients, temelji se na podacima prikupljenim od 36.378 odraslih Amerikanaca tokom razdoblja od 2005. do 2018. godine. Rezultati su pokazali da su najveći izvori zasićenih masti u prehrani Amerikanaca sir, pizza, sladoled i jaja, dok su najčešći izvori dodanih šećera bezalkoholna pića, voćni napici i slatkiši poput kolača.
Osim toga, istraživači su identificirali i druge kategorije hrane koje doprinose unosu zasićenih masti, poput prženog krompira i punomasnog mlijeka, te one koje sadrže dodane šećere, kao što su energetska pića i žitne pločice.
Ovi podaci ukazuju na potrebu za većom pažnjom pri odabiru svakodnevnih namirnica i boljom informiranošću potrošača kako bi se smanjio unos zasićenih masti i dodanih šećera, što bi dugoročno moglo smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
