Prošle grijne sezone građnima i preduzećima podijeljeno je 70 miliona eura bespovratnih sredstava koja su mnogima olakšala da prebrode zimu.Uskoro će biti operativno oko 100 miliona KM iz EU iz državnih paketa pomoći za 2024. godinu
Vlasti u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci usporili su aktivnosti na evropskom putu, međutim, uprkos tome pomoć Evropske unije bez obzira na to što političari ne ispunjavaju svoju zadaću na reformskom putu, to nasreću prije svega za građane BiH, nije stopiralo itekako značajnu pomoć EU našoj zemlji.
Prema podacima Direkcije za evropske integracije samo u okviru IPA III -Instrumenta pretpristupne pomoći, koju BiH koristi u periodu 2021-2027 godina, do sada su odobrena četiri državna paketa pomoći u vrijednosti od nešto više od 239 miliona eura, a korisnik ovog tipa podrške su uglavnom institucije.
Uskoro operativno oko 100 miliona KM pomoći
Kako je u DEI-e potvrđeno za Raport novac iz državnih paketa pomoći za protekle tri godine je operativan, a novac za 2024. godinu, koji je odobren u maju u iznosu od 50,7 miliona eura, bit će operativan nakon skorog potpisivanja finansijskog sporazuma.
„U toku su aktivnosti institucija u BiH na pokretanju pripreme projektnih prijedloga za državne pakete pomoći za period 2025 – 2027. godina. Evropska unija dio grant sredstava u BiH usmjerava putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a kroz koji se podržavaju veliki infrastrukturni projekti. Korisnici ovog instrumenta su uglavnom subjekti sa ovlaštenjem za pružanje javnih usluga. Kroz ovaj instrument EU je za BiH u prošloj i ovoj godini odobrila oko 390 miliona eura grant sredstava, a u toku su javni pozivi za dostavu aplikacija za sufinansiranje infrastrukturnih projekata, te tehničku podršku. „- naveli su iz Direkcije za Raport.
Odgovarajući na upit za koje vrste pomoći EU u BiH postoji najveći interes i koja pomoć je najučinkovitija, iz DEI kažu da je svaki od vidova pretpristupne pomoći značajan, jer je njihov cilj podržati provođenje reformi i na taj način doprinijeti ispunjavanju kriterija za članstvo u EU.
Ipak, iz DEI kažu da najveće zanimanje sa sobom nose veliki infrastrukturni projekti, a koje EU u BiH podržava grant sredstvima kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).
„Od početka korištenja 2009. godina do sada je kroz WBIF za BiH ukupno alocirano oko milijardu eura grant sredstava, a što BiH čini jednim od najvećih korisnika ovog instrumenta u regiji. Najveći dio sredstava je usmjeren na sektor transporta, a kroz ovaj instrument također finansiraju se i projekti vezani za okoliš, energiju, digitalizaciju, te socijalni sektor. Neki od projekata koji su podržani ili se podržavaju su izgradnja i rekonstrukcija vodovodnih i kanalizacijskih mreža, izgradnja autoceste na koridoru Vc, rekonstrukcija Luke Brčko, izgradnja Državnog zatvora…
Isto tako za građane su vrlo interesantni projekti teritorijalne saradnje, jer se u velikoj mjeri implementiraju na lokalnom nivou, bave se pitanjima koje tište lokalne sredine i imaju prekogranični karakter U dva ranija ciklusa IPA-e (IPA I i IPAII) korisnici iz BiH učestvovali su u preko 400 ovakvih projekata, a kroz njih se na lokalnom nivou adresiraju različite potrebe od npr. kompostiranja otpada, preko nabavke vatrogasnih vozila i opreme, obnove objekata kulturne baštine do uspostave prvih centara kompetencija i pokaznih polja za prijenos znanja.", kažu u DEI.
Iako je državni program pomoći uglavnom namijenjen za tehničku podršku institucijama u BiH, Evropska unija je , pojasnili su iz DEI, u okviru IPA III kroz državni paket pomoći za 2023. godinu sa 70 miliona eura podržala domaćinstva i poduzetnike u prevazilaženju energetske krize, dok je kroz IPA II podržala npr. sektor konkurentnosti i inovacija u formi grantova i mentorstva kao što su projekti EU4Business, EU4Business Recovery, Go Digital Programme i EU4Digital SMEs.
Najugroženijim kategorijama EU je olakšala prošlu zimu
Evropska unija putem Paketa za energetsku podršku za Zapadni Balkan dodijelila je BiH 70 miliona eura bespovratne pomoći za poticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima. Dvadeset miliona eura od ovog iznosa bilo je namijenjeno mikro, malim i srednjim preduzećima za mjere energetske efikasnosti. Za najugroženije stanovništvo EU je donirala 50 miliona eura, od čega je Federaciji BiH pripalo 64,5 miliona maraka.
Građanima je pomoć EU tokom prošle grijne sezone bila posebno značajna, jer je dodijeljena najugroženijim kategorijama stanovništva. U FBiH pomoć je početkom ove godine dobilo 154.779 domaćinstava koja su ispunila kriterije.
Među onima koji su dobili pomoć, najviše domaćinstava bilo je u kategoriji penzionera i to njih 116.933, zatim u kategoriji domaćinstava koja primaju federalni dječiji doplatak u kojoj je bilo 31.394 domaćinstva, dok je pomoć EU za prevazilaženje ekonomske krize u kategoriji korisnika stalne novčane pomoći dobilo 5.652 domaćinstva, te još 800 domaćinstava iz kategorije samohranih roditelja. Domaćinstvima u kategoriji penzionera je dodijeljeno po 364 KM, a ostalim kategorijama iznosi od oko 600 KM.
U entitetu RS pomoć je dobilo oko 67.000 domaćinstava.
Fatima R. (puno ime poznato Redakciji) iz Sarajeva, majka dvoje maloljetne djece za Raport kaže da je njeno domaćinstvo dobilo oko 600 KM i da su s tim iznosom znatno lakše, nego ranijih godina prebrodili prošlu zimu.
„Nama je to puno pomoglo, jer smo platili tri računa od po oko 90 maraka koliko dobijamo mjesečno za grijanje s tim novcem, a ostalo je i za neke druge potrebe da se podmiri. Jeste da je zbog gužvi i potrebnih dosta papira bilo malo teže da to sve prikupimo, ali suprug i ja koji živimo s djecom od jedne plate i dječijih doplataka bili smo presretni da smo mogli uopšte dobiti taj novac. Pa, danas ako nemate marku, ni kiflu ne možete kupiti, a niko vam je neće dati bez novca, a kamoli da dobijete nekoliko stotina maraka koliko smo mi dobili zahvaljujući EU. Tužno je samo što naše vlasti nam nisu neku stalnu pomoć omogućile, jer na današnje cijene i skupoću i ovo najnovije poskupljenje struje, ne znam kako ćemo izaći iz ove zime- kaže sagovornica Raporta Fatima R.
Iz EU su ranije naglasili da su nadležne vlasti odgovorne da osiguraju da korisnici dobiju namijenjena sredstva iz Paketa energetske podrške do aprila 2024. godine.
„Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za direktnu podršku institucijama BiH u budućnosti."- naveli su ranije iz Delegacije EU u BiH.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike koje je bilo posrednik u realizaciji dodjele pomoći EU građanima u FBiH , za Raport su kazali da je Ministarstvo završilo svoj izvještaj o sprovedenim aktivnostima u okviru ovog programa, usaglašen sa svim relevantnim podacima koji je dostavljen na usvajanje Vladi FBiH. U ovom ministarstvu ističu značaj pomoći EU u okviru ovog i drugih projekata u Federaciji, te se nadaju da će program podrške građanima imati i svoj nastavak.
„Na osnovu našeg iskustva u praćenju programa koji se provode uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH, možemo potvrditi da Evropska unija pruža značajnu i kontinuiranu podršku Federaciji BiH, posebno na lokalnom nivou. Ova podrška uključuje finansiranje brojnih programa i aktivnosti koje se provode već godinama. Od kapitalnih projekata, kao što su izgradnja i obnova zdravstvenih i obrazovnih objekata u našim lokalnim zajednicama, do projekata usmjerenih na osnaživanje žena i drugih ranjivih kategorija u društvu, Evropska unija igra važnu ulogu u razvoju lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Veliki dio ove podrške dolazi kroz IPA programe, koji su u značajnoj mjeri usmjereni na oblast socijalne zaštite. Trenutno je aktivan i program koji ima za cilj unaprjeđenje i digitalizaciju sistema socijalne zaštite, čime se dodatno jača kapacitet Federacije BiH da pruža adekvatne usluge svojim građanima.Naša saradnja sa Delegacijom Evropske unije je kontinuirana i veoma produktivna. Evropska unija finansira brojne projekte u Federaciji Bosne i Hercegovine, a te projekte uglavnom provode UN-ove agencije ili druge neprofitne organizacije koje djeluju na našem prostoru. Što se tiče specifično programa podrške energetski siromašnim domaćinstvima, trenutno nemamo informaciju o tome da li će Evropska unija pokrenuti drugu fazu ovog projekta. Međutim, obzirom da smo uspješno realizirali prvu fazu, vjerujemo da ćemo, ukoliko se odluči za nastavak programa, biti još efikasniji u njegovoj implementaciji."- kazali su u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike za Raport,
Pomoć EU potaknula izradu socijalne karte u FBiH
Direktna pomoć EU građanima BiH, osim što je pomogla najsiromašnijim domaćinstvima , u FBiH je potaknula i nadležne da poduzmu korake u izradi socijalne karte FBiH čiji se nedostatak i potreba njene izrade pokazao baš pri dodjeli ove pomoći.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kažu da su već poduzeli korake na izradi tog dokumenta.
„Svjesni smo da se radi o vrlo složenom procesu koji zahtijeva najmanje četiri godine rada u prvoj fazi, a prema procjenama Svjetske banke. Ovaj proces uključuje izmjenu postojećih zakonskih rješenja, kao i donošenje novog zakona o socijalnoj karti.U saradnji sa Svjetskom bankom, Ministarstvo je razvilo koncept socijalnog registra, što predstavlja prvu fazu u izradi socijalne karte. Ovaj projekt bi trebao biti realiziran u naredne tri godine, s ciljem dovršetka do kraja 2025. ili početka 2026. godine.Tokom tog perioda, planirano je usklađivanje postojećih zakonskih propisa koji su nužni za donošenje zakona o socijalnoj karti, a očekujemo da će i zakon o socijalnoj karti biti usvojen u tom vremenskom okviru. Nakon toga, u sljedećoj fazi, krenut će izrada kompletne socijalne karte za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Iz Direkcije za evropske integracije za Raport kažu da je veoma važno iskoristiti svaku mogućnost za dobijanje i drugih vrsta EU pomoći.
Pojašnjavaju da se dio grant sredstava Evropske unije u BiH implementira putem programa teritorijalne saradnje, a čiji su najčešći korisnici lokalne zajednice i institucije na svim nivoima vlasti, razvojne agencije, kao i neprofitne organizacije. U osam programa teritorijalne saradnje koje BiH koristi u periodu 2021 – 2027. godina aktivnosti na realizaciji javnih poziva teku kako je planirano, a korisnici iz BiH su do sada ostvarili učešće u 174 ugovorena projekta, ukupne vrijednosti oko 30 miliona eura.
„Navedeni podaci pokazuju da postoji određeni nivo spremnosti bh. korisnika, a Direkcija kao stručno tijelo cijeni da se uvijek može i treba bolje. U tom smislu, među ostalim, treba nastaviti raditi na usvajanju cjelodržavnih strateških dokumenata u svim sektorima koji se finansiraju iz IPA-e, jer je to jedan od bitnih elemenata za ocjenu relevantnosti projekata. Također, bitno je raditi na stalnom unapređenju kapaciteta, jer se pravila korištenja finansijske pomoći EU često mijenjaju i usložnjavaju. U ovom trenutku IPA III koristimo onoliko koliko je moguće u direktnom režimu upravljanja IPA-om, a uspostavljanje funkcija za indirektno upravljanje IPA-om u BiH i njihovo akreditiranje od EU omogućilo bi pristup kvalitetnijim i izdašnijim sredstvima iz IPA-e, uključujući IPARD -Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj."-pojasnili su za Raport iz Direkcije za evropske integracije.
