Nakon terorističkog napada u Solingenu političari i stručnjaci u Njemačkoj raspravljaju o pravnim mogućnostima zaoštravanja migracijske politike koje predlaže opozicioni čelnik Friedrich Merz (CDU).
Nakon razgovora s kancelarom Olafom Scholzom (SPD), čelnik CDU-a je, među ostalim, sugerirao da bi Njemačka mogla proglasiti vanredno stanje kako bi mogla vraćati ljude na svoje granice jer više ne vrijedi tzv. promatrana. Pravni stručnjaci i istraživači migracija ne isključuju mogućnost da je to moguće.
Dablinska uredba propisuje da se zahtjev za azil u Evropi mora podnijeti u zemlji u koju se prva ulazi. Strogo tumačeno, to bi značilo da u Njemačku dolazi samo nekoliko ljudi, naprimjer onih koji dolaze avionom. Ali sistem se "urušio i zapravo je propao", navodi se u dokumentu CDU-a objavljenom u utorak o zahtjevima njegove migracijske politike.
Merz se prethodno na konferenciji za novinare osvrnuo na Ugovor o funkcioniranju Evropske unije. Ako odbijanja na njemačkoj granici nisu moguća iz razloga prema evropskom pravu i to se ne može razjasniti na evropskom nivou, Njemačka ima pravo proglasiti nacionalno vanredno stanje.
"Tada je nacionalni zakon Savezne Republike Njemačke važniji od evropskog zakona. To je uređeno Ugovorom o EU” i mora se uzeti u obzir.
Bivši sudija Saveznog ustavnog suda i ustavni pravnik Paul Kirchhof rekao je za list Bild da se Merz vjerovatno oslanjao na članak 78. ugovora o radu EU. Opisuje mogućnost "privremenih mjera" za države članice koje se nađu u vanrednoj situaciji "zbog iznenadnog priliva državljana trećih zemalja".
“To znači da se Njemačka više ne bi pridržavala sadašnjeg zakona EU-a, nego bi radila po svome”, objasnio je novinama oldenburški ustavni pravnik Volker Boehme-Neßler i govorio o drastičnoj, ali barem kratkoročno, razumnoj mjeri. Njemačka bi na taj način mogla ograničiti broj izbjeglica i istovremeno vršiti pritisak unutar EU da se stvori funkcionalan distribucijski sistem.
Evropski pravnik Daniel Thym sa Univerzitetu u Konstanzu također se poziva na član 72 EU ugovora o radu u članku o X. Time se državama članicama EU-a garantira odgovornost "za održavanje javnog reda i zaštite unutarnje sigurnosti". Odstupanje od pravila EU je dopušteno, piše Thym, ali se poziva i na Evropski sud pravde. Kvaka je u tome što su svi dosadašnji pokušaji propali. Rizik od sudskog spora je visok.
List CDU-a navodi da evropsko pravo nudi mogućnost odbijanja na granicama. Budući da se to ponekad dovodi u pitanje, ljudi već dugo traže pojašnjenja u evropskom pravu. Kršćanski demokrati također tvrde da se sigurnosna situacija u Njemačkoj i Evropi pogoršala: "A zakon EU o azilu izričito podliježe održavanju javnog reda i zaštiti unutarnje sigurnosti".
Osim proglašenja vanrednog stanja, CDU traži, među ostalim, i deportacije Sirijaca i Afganistanaca koji su dužni napustiti zemlju u svoje domovine te prestanak primanja tražitelja azila iz Sirije i Afganistana. Prema vlastitim izjavama, ne radi se o promjeni prava na azil u Temeljnom zakonu.
“Praksa dosljednog odbijanja ljudi bez dozvola za ulazak na granici dovela bi do de facto zaustavljanja prihvaćanja tražilaca azila iz Sirije i Afganistana”, stoji u njemu. Merz je na konferenciji za novinare odbacio argumente da bi prijedlozi CDU-a mogli biti u suprotnosti sa zakonskim odredbama: stanovništvo više ne želi čuti ništa šta ne funkcionira.
Thym sumnja da je izračun iza strategije CDU-a taj da bi zatvaranje njemačke granice moglo pokrenuti lančanu reakciju, sa signalom izolacije i posljedicom da će se neregularna migracija kratkoročno smanjiti, čak i ako se zelena granica ne može učiniti "hermetički zatvorenom" ili sudovi nisu mogli učestvovati.
Šef odjela za migracije u Berlinskom naučnom centru Ruud Koopmanns, napisao je da bi ova istina trebala biti temelj temeljne reforme azila."
Proglašenje nacionalnog vanrednog stanja s obzirom na pitanje migracije je "varijanta koja se može isprobati", rekao je za dpa i pozvao se na slične planove u susjednoj zemlji Nizozemskoj, gdje nova desničarska vlada radi na odgovarajućoj inicijativi na EU nivou.
