Prema izvještaju "Crypto Wealth Report 2024", koje je objavila međunarodna firma za upravljanje bogatstvom i migraciju investicija Henley & Partners, trenutno u svijetu postoji 172.300 pojedinaca koji posjeduju više od 1 milion američkih dolara u kriptovalutnoj imovini - što predstavlja povećanje od 95% u poređenju s prošlom godinom. Broj specifično Bitcoin milionera zabilježio je još impresivniji rast od 111%, dosegnuvši 85.400.
Milioneri i milijarderi
Ukupna tržišna vrijednost kriptoimovine sada je dosegla svotu od 2,3 bilijuna američkih dolara, što je povećanje od 89% u odnosu na 1,2 biliona dolara zabilježenih u prvom izvještaju firme prošle godine. Gornji slojevi kripto bogatstva također su se dramatično proširili, s brojem kripto centi-milionera (onih s kriptoimovinom vrijednom 100 miliona dolara ili više) koji je porastao za 79% na 325, dok je čak i rijetka grupa kripto milijardera zabilježila porast od 27%, dosegnuvši 28 pojedinaca na globalnom nivou.
Utjecaj cijene Bitcoina i ETF-ova
Cijena Bitcoina odigrala je ključnu ulogu u ovom porastu bogatstva, narasla je za 45% ove godine na približno 64.000 dolara, iako je u martu ove godine dosegla vrijednost od preko 73.000 dolara. Odobrenje spot Bitcoin i Ethereum ETF-ova u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je glavni katalizator za daljnji rast kripto tržišta.
Ukupna tržišna vrijednost kriptoimovine sada je dosegla svotu od 2,3 biliona američkih dolara, što je povećanje od 89%
Spot Bitcoin i Ethereum ETF-ovi (Exchange-Traded Funds) su finansijski instrumenti koji omogućavaju investitorima pristup valutama Bitcoina ili Ethereuma bez potrebe za direktnim posjedovanjem ili upravljanjem kriptovalutama. Uvođenje spot Bitcoin i Ethereum ETF-ova smatra se prekretnicom u industriji kriptovaluta jer to potencijalno povećalo potražnju i stabilnost tržišta kriptovaluta.
Utjecaj na globalnu migraciju bogatstva
Bogatstvo generirano kriptovalutama ne samo da stvara više milionera i milijardera već također utječe na mjesta gdje novoobogaćeni biraju živjeti i raditi. Mnogi traže preseljenje u jurisdikcije koje nude povoljno porezno i regulatorno okruženje za digitalnu imovinu. Singapur, Hong Kong, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države među najpoželjnijim su odredištima za ove kripto ulagače, kako je istaknuto u Henley & Partners-ovom Indeksu usvajanja kriptovaluta.
Pokušaji regulatornog nadzora
Unatoč impresivnom rastu kripto bogatstva, sektor se i dalje suočava s pokušajima regulatornog nadzora. Međutim, integracija kriptovaluta u tradicionalne financije i sve veće prihvaćanje od strane velikih firmiza upravljanje imovinom poput BlackRocka i Fidelityja ukazuju na svijetlu budućnost za kripto tržište.
Isplativost rudarenja kriptovaluta
Usporedno s rastom vrijednosti kriptovaluta i povećanjem individualnih bogatstava, postavlja se pitanje isplativosti rudarenja o čemu smo pisali. Rudarenje, proces potvrđivanja transakcija i stvaranja novih jedinica kriptovaluta, doživjelo je značajne promjene u posljednjih nekoliko godina.
Za Bitcoin, najveću kriptovalutu po tržišnoj kapitalizaciji, rudarenje je postalo izuzetno kompetitivno i energetski intenzivno. Zbog povećanja složenosti algoritma i broja rudara, pojedinačnim rudarima sve je teže ostvariti profit. Velike rudarske farme s pristupom jeftinoj električnoj energiji i najnovijoj ASIC opremi i dalje dominiraju ovim sektorom. U kontekstu kriptovaluta, ASIC oprema odnosi se na specijalizirane računalne čipove dizajnirane isključivo za rudarenje određene kriptovalute, najčešće Bitcoina.
Altcoini profitabilniji
Međutim, rudarenje altcoina (alternativnih kriptovaluta) može biti profitabilnije za manje operatere. Kriptovalute koje koriste algoritme otporne na ASIC opremu, poput Ethereuma (prije prelaska na Proof of Stake model), Monera ili Ravencoina, i dalje pružaju prilike za profitabilno rudarenje korištenjem GPU-a.
Isplativost rudarenja uveliko ovisi o nekoliko ključnih faktora, uključujući cijenu električne energije, efikasnost rudarske opreme, trenutnu cijenu kriptovalute koja se rudari i težinu rudarenja. Algoritmi otporni na ASIC opremu dizajnirani su tako da budu neučinkoviti ili nepraktični za implementaciju na ASIC uređajima. Umjesto toga, ovi algoritmi favoriziraju upotrebu općenamjenskih računarskih komponenti poput CPU-a ili GPU-a.
