Kada je riječ o predviđanju srčanih udara, većina nas je upoznata s uobičajenim faktorima rizika poput nivoa holesterola, visokog krvnog pritiska i porodične historije. Međutim, nedavna istraživanja otkrila su novi marker koji bi mogao biti još važniji u procjeni rizika od srčanog udara.
Radi se o upalama, posebno mjerenima visokoosjetljivim C-reaktivnim proteinom (hsCRP). To bi mogao biti jači prediktor kardiovaskularnih događaja od samog holesterola - iako je "loš" holesterol, ili lipoprotein niske gustoće (LDL), dugo bio u fokusu zbog svoje uloge u začepljenju arterija masnim naslagama, ova otkrića sugeriraju da je holesterol samo dio puno šire priče. Povišene razine hsCRP mogu bolje odražavati temeljne kardiovaskularne rizike koje testovi holesterola mogu previdjeti, čineći upalu bitnim faktorom zdravlja srca.
Holesterol je i dalje važan
Uprkos fokusu na upale, holesterol ostaje bitan. Studija je pokazala da visoki nivoi LDL holesterola povećavaju rizik od srčanih bolesti za 36 posto. Međutim, istraživači su otkrili da upala, kako ukazuje hsCRP, može predstavljati još veći rizik, što sugerira da oba faktora treba razmotriti zajedno. Drugi ključni igrač je lipoprotein(a), mast određena uglavnom genetikom. Visoke razine ove masti povezane su s povećanjem kardiovaskularnog rizika od 33 posto, što dodatno komplicira sliku prevencije srčanih bolesti.
Trostruka prijetnja za žene
Najupečatljiviji rezultati pronađeni su kod žena s povišenim nivoima sva tri markera - holesterola, lipoproteina (a) i hsCRP-a. Te su žene imale 2,6 puta veću vjerojatnost da će doživjeti veliki kardiovaskularni događaj, poput zatajenja srca. Još alarmantnije, suočile su se s gotovo četiri puta većim rizikom od moždanog udara tokom sljedećih 30 godina u usporedbi sa ženama bez povišenog nivoa ta tri markera. Julie Buring, epidemiologinja uključena u studiju, nazvala je ove nalaze "pozivom na buđenje" za žene i zdravstvene djelatnike, pozivajući na raniju intervenciju u prevenciji srčanih bolesti.
Dr. Paul Ridker, vodeći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, naglasio je kako ljekari ne mogu liječiti ono što ne mjere. Pozvao je na univerzalno testiranje upale, holesterola i lipoproteina(a) kako bi se pružila personalizirana zaštita prilagođena jedinstvenim rizicima svakog pacijenta. Ridker je istaknuo da, iako promjene načina života ostaju bitne, ciljane terapije koje se bave upalom i genetskim mastima poput lipoproteina (a) budućnost su prevencije srčanih bolesti.
Način života i dalje ključan, ali i lijekovi igraju ulogu
Iako ovo istraživanje uvodi nove faktore u kardiovaskularnom zdravlju, promjene načina života gotovo uvijek su ključne. Održavanje zdrave prehrane, redovita tjelovježba i prestanak pušenja i dalje su ključni u smanjenju rizika od srčanih bolesti, a lijekovi poput statina, koji pomažu u snižavanju holesterola i smanjenju razine hsCRP-a, već igraju značajnu ulogu u sprječavanju kardiovaskularnih događaja.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti na globalnom nivou. Potreba za sveobuhvatnijim preventivnim strategijama je hitna, a nalazi ove studije sugeriraju da bi ranije i agresivnije intervencije, kombinirajući promjene načina života s medicinskim tretmanima, mogle smanjiti teret srčanih bolesti.
