Prema Američkom psihološkom udruženju, anksioznost je emocija koju karakterišu osjećaj napetosti, zabrinute misli i fizičke promjene kao što je povišen krvni pritisak.
Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja obično imaju ponavljajuće nametljive misli ili brige, pa su skloni da izbjegavaju određene situacije.
Prema Anketi nacionalnog zdravstvenog intervjua, skoro 10 odsto ljudi izjavilo je da se osećaju blago anksiozno tokom dvonedeljnog perioda u 2019. Više od pet odsto je reklo da su iskusili umjerene ili teške simptome anksioznosti.
Međutim, više od 84 odsto ispitanika reklo je da nisu iskusili simptome anksioznosti ili da su ih imali minimalno.
"Anksioznost postaje poremećaj kada utiče na naše svakodnevno funkcionisanje duže vreme. Može da promijeni naše raspoloženje, san, nivo aktivnosti, društvene angažmane, pa čak i sposobnost da se brinemo o sebi", upozorava psihoterapeut Erika Horntal za Parade.
Terapeutkinja Ana Aslanian savjetuje fokusiranje na pozitivne stvari.
"Ponekad je korisno gledati na pozitivne stvari umjesto da se stalno fokusiramo na probleme", rekla je ona.
Stručnjaci su istakli deset navika ljudi koji nikada ili rijetko osjećaju anksioznost.
- Vježbaju prihvatanje.
– Imaju dnevnu rutinu ili ritual.
– Oni su samilosni.
– Oni spavaju dovoljno.
– Oni su fizički aktivni.
– Ako su zabrinuti, pričaju o tome.
– Oni znaju da misli nisu činjenice.
– Svjesni su svojih vrijednosti.
– Poštuju lične granice.
– Oni se obrazuju o anksioznosti jer im to može pomoći da je smanje.
"Čitanje o anksioznosti i učenje o njoj može vam pomoći da shvatite da je to normalno i da postoji mnogo alata koje možete koristiti da bolje upravljate njom. Znanje vam pomaže da donosite bolje odluke", ističe Aslanian.
Knjige za samopomoć mogu biti od pomoći, ali Aslanian takođe predlaže kontaktiranje terapeuta.
"Individualna terapija može pomoći da se ojača i primjeni ono što ste pročitali i naučili", zaključila je ona.
