Premijer Republike Kosovo Albin Kurti rekao je danas da Srbija odražava autoritarni stil Rusije i kako je njena strategija stvaranje tenzija na Kosovu i traženje dijeljenja Bosne i Hercegovine, prenosi agencija Beta.
Kako je saopćeno iz Vlade Kosova, Kurti je tokom online panela za diskusiju u okviru Foruma za integraciju Balkana 2024. godine naveo kako su izazovi sa kojima se suočava regija prepleteni širim kontekstom globalnih promjena u različitim političkim i geopolitičkim aspektima.
“Agresija Rusije na Ukrajinu otkrila je opasnosti koje dolaze od autoritarnih režima. Srbija danas na Zapadnom Balkanu odražava autoritarni stil Rusije. Njena strategija je stvaranje tenzija na Kosovu i traženje dijeljenja Bosne, koristeći ih kao sredstvo za pregovore sa Zapadom kako bi se osigurali ustupci i izbjegle neophodne reforme”, rekao je kosovski premijer.
Prema njegovim riječima, potrebna je normalizacija same Srbije “koja se mora pomiriti sa činjenicom da je era teritorijalnog proširenja i etničkih podjela završena”. Podvukao je kako je Kosovo posvećeno dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji i da nastavlja raditi ka članstvu u NATO i EU kao strateškim ciljevima.
On je dodao da Kosovo u posljednje tri godine bilježi najbrži rast demokratskih pokazatelja u regiji i visok privredni rast, “pokazujući da demokratija i ekonomski razvoj idu ruku pod ruku”.
Na panelu su učestvovali i ministar vanjskih i evropskih poslova Crne Gore Filip Ivanović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, specijalni predstavnik EU za dijalog Kosovo-Srbija i pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak, zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula i ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas saopćio kako formiranje zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu i raspisivanje slobodnih i demokratskih izbora na sjeveru Kosova spadaju u zahtjeve Beograda za normalizaciju situacije i napredak u dijalogu s Prištinom, prenosi Beta.
On je u obraćanju javnosti tu ubrojao i povratak Srba u kosovske policijske organe na sjeveru Kosova kao i povlačenje specijalnih snaga kosovske policije iz tog područja.
“Tražimo da se vratimo na sve ono što je postignuto i dostignuto u procesu dijaloga”, kazao je Vučić i naveo kako Beograd smatra da je za bilo kakav ozbiljan napredak u dijlogu potrebno i održavanje slobodnih i demokratskih izbora u Leposaviću, Zubinom Potoku, Zvečanu i Sjevernoj Mirovici, uz učešće OSCE-a i kontrolu EU.
Zatražio je i formiranje, u skladu sa odredbom Briselskog sporazuma, regionalnog direktorata Sjever gde će među policajcima biti Srbi. Povratak srpskih sudija i tužitelja na funkcije i povlačenje specijalnih snaga kosovske policije sa sjevera iz “nelegalno sagrađenih baza” su također među zahtjevima koje je naveo predsjednik Srbije.
Kazao je da tu spada i “hitno neodložno i konačno formiranje ZSO”, te istakao da to treba biti urađeno da bi mogli, kako je naveo, konačno razgovarati.
“Neodložna primena garancija EU i SAD od 8. decembra 2022. i momentalno oslobađanje svih političkih zatvorenika“, je, po Vučiću, također među zahtjevima Beograda.
Tu je ubrojao i neodložno omogućavanje nesmetanog platnog prometa i poštanskih usluga za Srbe na Kosovu.
Prema Vučićevim riječima, ovi zahtjevi bit će preneseni u međunarodnim aktivnostima i u okviru UN i OSCE-a, kao i u okviru Komiteta UN-a za ljudska prava.
