Nedostatak nutrijenta nije nešto što treba zanemariti. Manjak vitamina D povezan je s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećan rizik od Alzheimerove bolesti, dijabetesa, osteoporoze i srčanih bolesti. Osim toga, ako vam je dijagnosticirana ozbiljna bolest poput raka prostate ili dojke, šanse za preživljavanje mogu biti manje nego kod nekoga s normalnim nivoima vitamina D.
Iako su ove statistike zabrinjavajuće, nisu previše iznenađujuće.
Vitamin D se ne nalazi u velikim količinama u mnogim namirnicama, a jedini drugi način za dobivanje tog nutrijenta je izlaganje gole kože sunčevoj svjetlosti, što radnici u uredima često nisu u mogućnosti učiniti.
No, nisu oni jedini u riziku:
Odrasli stariji od 55 godina
Starenje svakako ima svoje prednosti: pametniji ste i samopouzdaniji nego ikad prije, a možda čak uživate u lagodnom životu u penziji.
Ali naravno, nije bez svojih nedostataka. Kako starimo, neki od nas postaju manje pokretni, što otežava provođenje vremena na otvorenom.
Kao rezultat toga, možemo dobivati manje vitamina D nego u mladosti.
No, ne samo to. Starenje kože ne može sintetizirati vitamin D jednako učinkovito, prema kanadskoj studiji iz 2007. Zapravo, prema izvještaju, oko 50% starijih Amerikanaca s prijelomima kuka imalo je niske nivoe vitamina D u krvi.
Dakle, osim ako ne uzimate dnevni dodatak vitamina D, postoji velika vjerojatnost da vam nedostaje ovaj vitalni nutrijent, piše Prevention.
Ljudi s tamnijom kožom
Različiti izvještaji dosljedno pokazuju niže nivoe vitamina D kod crnaca.
To je zato što ljudi s tamnijom kožom imaju više melanina u svom epidermisu, najvanjskijem sloju kože, što otežava tijelu da proizvodi vitamin D iz sunčeve svjetlosti.
Ako imate tamniju kožu, trebali biste se osloniti na prehrambene izvore ovog nutrijenta, umjesto na sunčevu svjetlost.
Vegani i vegetarijanci
Većina namirnica koje prirodno sadrže vitamin D su životinjskog podrijetla, poput divljeg lososa.
Mnoge namirnice obogaćene ovim nutrijentom su i mliječni proizvodi (npr. mlijeko i jogurt), pa ako vegani, vegetarijanci i osobe koje ne podnose laktozu ne paze na unos vitamina D, lako mogu oskudijevati njime.
Ako ne jedete namirnice životinjskog porijekla, potražite obogaćeno sojino mlijeko i tofu.
Potražite proizvode s najmanje 30% vaše preporučene dnevne vrijednosti po porciji, a uključite i druge izvore nutrijenta bez mesa, poput zobenih pahuljica i Shiitake gljiva, u svoju prehranu.
Iako te namirnice imaju znatno manje ovog nutrijenta nego životinjski izvori, svaka mala količina pomaže.
Osobe s visokim postotkom tjelesne masti
Ako imate indeks tjelesne mase (BMI) iznad 30 ili visok postotak tjelesne masti, može biti teže da vitamin D cirkulira vašim tijelom.
No, to ne znači da ćete nužno biti u deficitu. Razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste saznali koliko vam dnevno vitamina D treba.
Osobe koje pate od depresije
Ljudi s niskim nivoima vitamina D u krvi imaju više od dvostruko veću vjerojatnost da će im biti dijagnosticirana depresija u usporedbi s onima s višim nivoima.
Iako medicinski stručnjaci nisu sigurni zašto, jedna od hipoteza je da vitamin može mijenjati hormone i dijelove mozga koji utječu na raspoloženje i regulaciju emocija.
Osobe koje pate od hroničnih glavobolja
Ako redovito patite od glavobolja, niski nivoi vitamina D u krvi mogu biti uzrok, prema studiji iz 2017. koja je obuhvatila 2.600 muškaraca.
Sudionici studije s najnižim nivoima vitamina D imali su dvostruko veći rizik od hroničnih glavobolja u usporedbi s onima s najvišim nivoima.
Iako veza između glavobolja i vitamina D ostaje nejasna, istraživači vjeruju da ovaj nutrijent može pomoći u borbi protiv upala koje uzrokuju migrene i glavobolje.
