KLINIČKO ISPITIVANJE

Lijek protiv raka pokazao se uspješnim u liječenju rijetkog poremećaja krvi

Kliničko ispitivanje koje podržava američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) prvo je pozitivno ispitivanje liječenja nasljedne hemoragične teleangiektazije.

Kliničko ispitivanje koje je podržavao američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) rano je prekinuto nakon što su istraživači pronašli dovoljno dokaza da je lijek koji se koristi za liječenje raka koštane srži i Kaposijevog sarkoma siguran i učinkovit u liječenju nasljedne hemoragične teleangiektazije (HHT), rijetkog poremećaja krvarenja koja pogađa jednog od 5000 ljudi širom svijeta. Rezultati ispitivanja, koji su objavljeni u New England Journal of Medicine, detaljno govore o tome kako su pacijenti s HHT-om koji su dobivali lijek, nazvan pomalidomid, iskusili značajno smanjenje ozbiljnosti krvarenja iz nosa, trebali su manje transfuzija krvi i infuzija željeza koje HHT često zahtijeva te su imali poboljšanu kvalitetu života.

“Pronalaženje terapeutskog sredstva koje djeluje na rijetke poremećaje vrlo je neuobičajeno, tako da je ovo prava priča o uspjehu,” rekao je dr. Andrei Kindzelski iz NIH-ovog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv. “Prije našeg ispitivanja nije postojao pouzdani lijek za liječenje ljudi s HHT-om. Ovo otkriće će ljudima koji pate od ove bolesti dati pozitivan stav i bolju kvalitetu života”.

HHT, također poznat kao Osler-Weber-Rendu sindrom, karakteriziraju ozbiljni nedostaci u načinu na koji se formiraju krvne žile u tijelu. Umjesto da rastu linearno, postaju neobično zamršene i izvrnute. Malformirane krvne žile su krhke i sklone curenju, što uzrokuje prekomjerno krvarenje iz nosa ili krvarenje duž gastrointestinalnog trakta i drugih površina sluznice. Te epizode krvarenja, koje se pogoršavaju s godinama, mogu rezultirati anemijom i smanjenom kvalitetom života. U teškim slučajevima mogu biti opasne po život.

Trenutne mogućnosti liječenja HHT-a uključuju zatvaranje malformiranih krvnih žila u nosu i gastrointestinalnom traktu ili propisivanje lijekova koji nisu predviđeni za liječenje koji privremeno stabiliziraju zgrušavanje krvi na mjestima krvarenja, što zauzvrat smanjuje krvarenje.

Istraživači su nagađali da pomalidomid djeluje blokirajući rast abnormalnih krvnih žila. To može uzrokovati normalniju strukturu krvnih žila ili deblje stijenke pa su manje lomljive. Međutim, istraživački tim, predvođen Keithom McCraeom, dr. med., profesorom molekularne medicine na klinici Cleveland, kaže da će biti potrebna daljnja istraživanja.

Istraživači su uključili 144 odrasle osobe s HHT-om u 11 medicinskih centara u SAD između 5. novembra 2019. i 27. juna 2023. Svi su sudionici imali umjereno do jako krvarenje iz nosa koje je zahtijevalo infuziju željeza ili transfuziju krvi. Istraživači su 95 sudionika davali četiri mg pomalidomida dnevno, iako je doza smanjena na tri mg ili dva mg dnevno kod pacijenata s nuspojavama - uglavnom zatvorom, osipom i nižim brojem bijelih krvnih stanica od prosječnog. Preostalih 49 pacijenata svakodnevno je primalo šećernu tabletu dizajniranu da izgleda tačno kao tableta pomalidomida, uz uobičajenu njegu.

Na početku ispitivanja, istraživači su koristili validirani alat za procjenu krvarenja specifičan za HHT kako bi ocijenili ozbiljnost krvarenja iz nosa svakog pacijenta. Kako bi uspostavili osnovnu vrijednost u drugim područjima, sudionici su sami prijavili druge podatke tokom ispitivanja, posebno težinu krvarenja iz nosa i učinak simptoma HHT-a na svakodnevne aktivnosti koristeći poseban sistem bodovanja. Također je zabilježen broj jedinica transfuzije crvenih krvnih zrnaca ili željeza.

U junu 2023., 43 mjeseca nakon planiranog četverogodišnjeg ispitivanja, međuanaliza je pokazala da je pomalidomid dostigao unaprijed određeni prag učinkovitosti, a ispitivanje je zatvoreno za daljnje uključivanje.

"Ova otkrića imaju šire implikacije za ljude s težim oblicima HHT-a", rekao je Kindzelski. “U tim slučajevima mogu se razviti neispravne krvne žile u organima kao što su pluća, jetra i mozak, što može dovesti do hemoragičnog moždanog udara, krvarenja u plućima ili zatajenja srca. Ovakav tretman mogao bi spasiti život takvim pacijentima”.

Iako istraživači nisu pratili sudionike nakon završetka ispitivanja, McCrae je primijetio da neki od njegovih pacijenata iz studije četiri do šest mjeseci nisu imali ponovno krvarenje iz nosa, iako su prestali uzimati lijekove. Ovo sugerira da bi lijek mogao biti za dugotrajno ili povremeno liječenje.