U Sarajevu je održan panel ''Quo Vadis Balkans?'' u okviru drugog izdanja Sarajevske sigurnosne konferencije, jednog od najvažnijih godišnjih diplomatskih događaja u BiH.
Jedan od sudionika panela bio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić koji je poručio da zapadni Balkan ima ogroman potencijal za razvoj zelene energije te da svaka zemlja u ovoj regiji raspolaže s dovoljno resursa za transformaciju energetskog sektora.
Velik potencijal za zelenu energiju
"Vidim zapadni Balkan kao regiju s velikim potencijalom za zelenu energiju. Svaka zemlja ovdje ima svoju ljepotu i resurse, a imamo i izvanrednu priliku da postanemo lideri unutar Evropske unije, kao i globalno. Nažalost, premalo razgovaramo jedni s drugima i ne dijelimo ideje i interese. Potrebna nam je otvorenost i saradnja kako bismo rješavali probleme", rekao je ministar Lakić.
Osim o suradnji, ministar je govorio i o nužnosti energetske tranzicije u regiji. Iako je kazao da je ovisnost o ugljenu još uvijek stvarnost, Lakić je istaknuo da moramo postupno prelaziti na obnovljive izvore energije.
"U Federaciji Bosne i Hercegovine već smo započeli prijelaz, s planovima da zatvorimo jedan rudnik ugljena u narednom razdoblju. Razvijamo projekte vjetro i solarne energije, a privatni sektor u oba entiteta pokazuje veliki interes za ove projekte" podvukao je on.
Ministar Lakić istaknuo je kako, uprkos različitim ciljevima dvaju entiteta, on i njegov kolega iz RS, ministar Đokić, dijele zajedničku viziju kada je riječ o energetici. Njihov cilj je, pojašnjava, da se energetski projekti provode u cijeloj državi, uz doprinos svih dijelova zemlje, te vjeruje da se može postići dogovor uprkos postojećim nesuglasicama.
Upozorio je da je najveći izazov nedovoljno razvijena elektroprijenosna mreža, ali izrazio je nadu da će, uz zajednički rad, to pitanje biti riješeno.
Potreba za jačanjem strateških savezništava s EU i NATO
Na panelu je sudjelovao i šef kabineta predsjedatelja Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića, Alija Kožljak, savjetnik za nacionalnu sigurnost i predavač međunarodnih odnosa i sigurnosti. On se osvrnuo na sigurnosne izazove u regiji, posebno na vanjske utjecaje i prijetnje. Naglasio je kako su geopolitički događaji, poput ruske agresije na Ukrajinu, značajno promijenili sigurnosnu situaciju na Balkanu.
"Ulazak Finske i Švedske u NATO stavio je zapadni Balkan u poziciju najslabije tačke evropske sigurnosne arhitekture, što će imati posljedice i na integracijske procese, kao i na stabilnost regije", kazao je Kožljak.
Posebno je upozorio na hibridne prijetnje koje dolaze iz Rusije i koje destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. Napomenuo je da ruski utjecaj u BiH datira još od 2010. godine i da je dodatno intenziviran nakon početka rata u Ukrajini.
Kožljak je naglasio potrebu za jačanjem strateških savezništava s EU i NATO-om te izgradnju unutarnjih kapaciteta kako bi BiH bila sposobna adekvatno odgovoriti na ove prijetnje.
Ekonomska nestabilnost i politička nesigurnost
Dr. Rosa Aloisi, profesorica i predstojnica Odsjeka za političke znanosti na Sveučilištu Trinity osvrnula se na dva ključna izazova koji prijete budućnosti regije. Prvo je iseljavanje mladih, koji napuštaju regiju zbog ekonomske nestabilnosti i političkih nesigurnosti.
"Zbog ekonomske nestabilnosti, nedostatka prilika i političke situacije koja nije stabilna, mnogi napuštaju regiju. Time se iscrpljuje društveni kapital koji je ključan za budući razvoj", rekla je dr. Aloisi.
Drugi izazov je, prema njezinom mišljenju, migracijski tok kroz Balkan, koji ima brojne socijalne, ekonomske i političke posljedice.
Lisbeth Pilegaard, predsjednica Izvršnog odbora Evropske zaklade za demokratiju (EED) i članica Upravnog odbora istaknula je svoju viziju budućnosti Bosne i Hercegovine.
"Kada bih mogla sanjati kako će Bosna i Hercegovina izgledati za pet do deset godina, sanjala bih o zelenoj, ekološki prihvatljivoj i demokratskoj zemlji. Želim vidjeti BiH kao dio evropske obitelji, ali s razvojem koji je vođen potrebama i željama građana. Naravno, to je san, ali mislim da su snovi važni kako bismo ih pretvorili u stvarnost. Za to su potrebne teške reforme", naglasila je ona.
NATO i EU trebaju posvetiti više pažnje Balkanu
Generalni inspektor Edin Fako u Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine istaknuo je važnost podrške NATO-a i Evropske unije u osiguranju stabilnosti regije.
"Čuo sam nedavno jednog profesora koji je rekao da Balkan proizvodi više povijesti nego što može podnijeti i mislim da je to vrlo tačna i važna tvrdnja. Posljednja tri desetljeća nisu nam donijela političku stabilnost, već je Balkan često spominjan kao sinonim za nestabilnost, a danas je situacija još izazovnija. Suočavamo se s globalnim krizama i sigurnosnim prijetnjama, ratovima, sukobima i nesigurnostima u opskrbi hranom. Institucije na koje se oslanjamo sve su više posvećene rješavanju ovih izazova", dodao je Fako.
On smatra da NATO i EU trebaju posvetiti više pažnje regiji, posebno Bosni i Hercegovini zbog vanjskih utjecaja, te da zemlje koje još nisu članice tih organizacija trebaju to postati što prije.
Dr. Jelena Džankić, vanredna profesorica na Robert Schuman Centru za napredne studije istaknula je da bez društvenog angažmana i reformi budućnost regije ostaje neizvjesna.
"Nemam jasnu viziju kamo će Balkan ići u sljedećih pet do deset godina. Idealni scenarij bio bi zelenija, prosperitetnija evropska regija, no stvarnost zahtijeva mnogo društvenog angažmana i reformi. Neke od tih reformi nose visoku političku cijenu i nisu lako provedive", smatra ona.
Izrazila je nadu da će političari i građani balkanskih zemalja prepoznati važnost tih reformi.
"Drugi, crni scenarij, bio bi da ostanu zarobljeni u vlastitim političkim sustavima, gdje bi negativne sile mogle utjecati na svaki aspekt društva i povratiti ih unazad. To ne bi odgovaralo nikome. Zato se iskreno nadam da će svi oni raditi zajedno prema zajedničkom cilju – izgradnji stabilnije i prosperitetnije budućnosti za regiju", podvukla je dr. Džankić.
Haris Avdić-Pejićić, uime radne grupe za zapadni Balkan u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje rekao je da je cilj vidjeti sve države zapadnog Balkana kao članice Evropske unije u narednom desetljeću. Također, istaknuo je važnost slobodnih i neovisnih medija u regiji, koji mogu osigurati transparentnost i odgovornost na svim nivoima društva.
Sudionici panela su se složili da zapadni Balkan mora ubrzati reforme, jačati saradnju i suočiti se s izazovima kako bi regija u narednih pet do deset godina postala stabilnija, prosperitetnija i bliža evropskim integracijama.
