Nakon gotovo godinu dana borbi u Gazi, Izrael pojačava neprijateljstva s Hezbollahom u Libanu, uz tajne operacije usmjerene na komunikacijske uređaje i žestoku kampanju bombardiranja koja je ostavila stotine mrtvih, piše CNN.
Borba protiv Hamasa opteretila je izraelsku vojsku, s vojnicima koji su dobivali malo predaha, dužnosnici su navodili nedostatak vojske, privreda se suočava s najvećim padom u posljednjih nekoliko godina, a sve veći pritisak javnosti za prekidom vatre i dogovorom o taocima.
Nije jasno namjerava li Izrael – ili će se osjećati prisiljenim – pokrenuti kopnenu invaziju na Liban. Ali nameće se pitanje: Može li zemlja krenuti na drugu frontu?
Od 8. oktobra, dan nakon Hamasovog smrtonosnog napada na Izrael, dolazi do redovite prekogranične vatre između Hezbollaha i izraelske vojske. Hezbollah je prvi pucao na Izrael protestirajući protiv rata u Gazi, zahtijevajući prekid vatre kao uvjet za prekid napada.
Ulozi su porasli prošle sedmice kada je Izrael ranio hiljade ljudi širom Libana, detonirajući dojavljivače i voki-tokije koje je koristio Hezbollah. Uslijedile su eskalirajuće razmjene vatre.
Uđe li Izrael u rat s Hezbollahom, stručnjaci kažu da će se suočiti s mnogo jačom prijetnjom od Hamasa – i srazmjernim troškovima.
"Hezbollah nije Hamas", rekao je Yoel Guzansky, viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Tel Avivu koji je služio u izraelskom Vijeću za nacionalnu sigurnost pod tri premijera. Hezbollah je "država u državi" s daleko sofisticiranijim vojnim sposobnostima, rekao je za CNN.
Tokom vikenda, grupa je pokrenula jedan od svojih najdubljih napada na Izrael, a izraelska vojska je izvijestila o udarima u Kiryat Bialik, Tsur Shalom i Moreshet u blizini lučkog grada Haife, oko 40 km južno od granice.
Prekogranična razmjena tokom prošle godine već je dovela do evakuacije više od 62.000 stanovnika iz svojih domova na sjeveru Izraela i smrti 26 izraelskih civila i 22 vojnika i rezervista, prema izraelskim medijima. Uoči eskalacije tijekom vikenda, više od 94.000 je raseljeno, a više od 740 ubijeno na libanskoj strani, uključujući oko 500 boraca Hezbollaha, prema Reutersu. Izraelski napadi samo od ponedjeljka ubili su još najmanje 558 ljudi i doveli do raseljavanja 16.500, prema libanonskim vlastima.
Evo nekih od glavnih izazova Izraela u potencijalnom širem sukobu s Hezbollahom:
Jači neprijatelj
Iranov najbliži regionalni partner, šijitska islamistička skupina nije samo pokazala sofisticiranije oružje tokom prošle godine, već se također može pohvaliti strateškom dubinom kroz svoje saveznike i partnere širom Bliskog istoka – uključujući Irak i Jemen.
Dok su se izraelske vojne sposobnosti poboljšale od posljednjeg rata u Libanu 2006. godine – kada jevrejska država još nije imala odbrambeni sistem Željezne kupole – poboljšao se i Hezbollahov arsenal.
Vojni analitičari procjenjuju da Hezbollah ima između 30.000 i 50.000 vojnika, ali ranije ove godine njegov vođa Hassan Nasrallah ustvrdio je da ima više od 100.000 boraca i rezervista. Također se vjeruje da grupa posjeduje između 120.000 i 200.000 raketa i projektila.
Njegovo najveće vojno bogatstvo su balistički projektili dugog dometa, kojih se procjenjuje na tisuće, uključujući 1500 preciznih projektila s dometom od 250-300 kilometara.
Tokom napada tokom vikenda, Hezbollah je rekao da je gađao izraelsku zračnu bazu Ramat David projektilima Fadi 1 i Fadi 2, oružjem većeg dometa za koje se vjeruje da je korišteno prvi put. Baza je udaljena nekih 50 kilometara od libanske granice.
Izraelska vojska nije odgovorila na upite je li baza bila pogođena. Izraelske hitne službe izvijestile su da su tri osobe ranjene u napadima.
Behanm Ben Taleblu, viši suradnik u trustu mozgova Zaklade za odbranu demokracija (FDD) u Washingtonu DC koji se fokusira na Iran i njegove opunomoćenike, rekao je da 'težina bojeve glave ovih projektila podsjeća na tešku Burkan IRAM (poboljšanu raketu asistirano streljivo) koje je Hezbollah prvi put uveo prošle zime protiv Izraela, ali na znatno većem dometu.'
Hezbollahovi napadi korištenjem ovih projektila "vjerovatno su način na koji skupina želi spasiti obraz bez gubljenja glave nakon izraelskih napada na komunikacije i napada na više čelnike prošle sedmice", rekao je Ben Taleblu za CNN.
Mizrahi je rekao da veći dio sposobnosti Izraela da vodi rat na dva fronta počiva na podršci SAD.
"IDF (Izraelske odbrambene snage) mogu se dugo boriti na oba fronta, a mi imamo sposobnosti za to ako imamo streljivo od Amerikanaca", rekao je Orna Mizrahi, stručnjak za Hezbollah pri INSS-u, dodajući da ako postoji rata punih razmjera, SAD će vjerovatno intervenirati kako bi podržao Izrael.
Izrael također ima veliku obavještajnu prednost, što se najviše vidi u prošlosedmičnim odvažnim napadima na Hezbollahove komunikacije.
Nategnuti vojnički
Izrael je mala država i njegova vojna snaga nije neograničena. Dok se sprema za mogući drugi rat, IDF preusmjerava neke od svojih ključnih divizija iz Gaze na svoju sjevernu granicu.
"Kada se borite na više od jedne fronte, ne možete previše ulagati u svaku frontu", rekao je Mizrahi. "Dakle, to će biti drugačiji način borbe."
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant prošle je sedmice rekao da se "središte gravitacije pomiče prema sjeveru", te da se "snage, resursi, energija" sada pomiču.
Među tim jedinicama je i izraelska elitna 98. divizija. Također poznata kao Utzbat HaEsh, vjeruje se da se ova padobranska divizija sastoji od 10.000 do 20.000 vojnika, prema izraelskim medijima
Guzansky je rekao da preusmjeravanje resursa prema Libanu ne znači da je rat u Gazi gotov, ali da se Netanyahu osjeća prisiljenim pozabaviti se sjevernom frontom usred sve većeg domaćeg pritiska da se olakša povratak evakuiranih iz tog područja.
Analitičari i vojni dužnosnici citirani u izraelskim medijima također su više puta rekli da IDF pati od nestašica.
Na početku rata s Hamasom, vojska je regrutirala oko 295.000 rezervista u nastojanju da pojača svoje ljudstvo. Ali taj se broj pokazuje nedovoljnim.
Borbe u Gazi i drugdje također su uzele svoj danak na vojnicima, od kojih je 715 dosad ubijeno od 7. oktobra, uključujući i na sjeveru.
“Ovo je najduži (rat) te vrste u historiji Izraela, duži od rata za neovisnost 1948.”, rekao je Guzansky, dodajući da je to cilj Hezbollaha i Irana, “postupno oslabiti Izrael”.
"Ispaljivati rakete svaki dan, u niskim razmjerima, i okupirati IDF, prenapregnuti IDF", rekao je.
Ekonomija u padu
Izraelska ekonomija jedna je od najvećih žrtava rata u Gazi, pretrpjevši oštar udarac od prvih dana napada 7. oktobra. Hiljade preduzeća je stradalo jer su rezervisti napuštali svoje civilne živote da bi uzeli oružje, a privreda zemlje opada alarmantnom brzinom.
“To je razorno za izraelsku ekonomiju, za izraelsko društvo,” rekao je Guzansky, dodajući da će posljedice živjeti još godinama.
Od svih 38 zemalja u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Izrael je pokazao najoštrije ekonomsko usporavanje između aprila i juna ove godine, objavila je organizacija u svom tromjesečnom izvještaju.
Prema podacima OECD-a, izraelska ekonomija se smanjila se za 4,1% u prvim mjesecima rata i nastavilo se smanjivati, iako sporijom stopom, tokom prvog i drugog kvartala 2024.
Do pada ekonomije dolazi dok izraelska vojna potrošnja naglo raste. Ranije ove godine, Amir Yaron, guverner izraelske središnje banke, upozorio je da se očekuje da će rat koštati Izrael do 253 milijarde izraelskih šekela (67 milijardi dolara) između 2023. i 2025. godine, izvijestili su izraelski mediji. To je gotovo 13% izraelskog BDP-a, uz redovne vojne izdatke, koji su iznosili 4,5% do 6,5% BDP-a godišnje, prema podacima Svjetske banke.
Proširenje sukoba također je utjecalo na kreditni rejting Izraela, čineći ga skupljim zaduživanje, pri čemu su brojne rejting agencije smanjile rejting zemlje od početka rata.
U prošlomjesečnoj izjavi, agencija za kreditni rejting Moody's upozorila je da bi sveobuhvatni rat s Hezbollahom ili Iranom mogao imati značajne "kreditne posljedice za izraelske izdavatelje duga".
Kriza legitimiteta
Druga fronta, posebno ona koja bi mogla biti mnogo štetnija za Liban nego za Izrael, mogla bi biti kap koja je prelila čašu za mnoge zemlje koje već kritiziraju izraelski rat u Gazi, kažu stručnjaci.
Globalne simpatije koje je Izrael dobio neposredno nakon napada 7. oktobra pretvorile su se u oštre kritike zbog razorne reakcije Izraela, budući da je sada suočen s optužbama za ratne zločine i genocid na međunarodnim sudovima, što oštro negira.
Na unutarnjem planu, dok su Izraelci pokazali veći apetit za borbom na početku rata u Gazi, ankete pokazuju da je domaća podrška oslabila tokom posljednjih mjeseci.
Što se tiče podrške ratu s Hezbollahom, čini se da su Izraelci podijeljeni po tom pitanju.
Istraživanje koje je u junu objavio think tank Israel Democracy Institute pokazalo je da 42% Izraelaca misli da bi njihova zemlja trebala postići diplomatski sporazum s Hezbollahom, unatoč šansama za dodatni sukob u budućnosti, dok 38% misli da bi Izrael trebao težiti vojnoj pobjedi protiv skupine, čak i po cijenu značajne štete na civilnim područjima.
Unatoč podijeljenim mišljenjima, sada postoji manja potpora ratu s Hezbollahom u usporedbi s odgovorima krajem 2023., navodi se u anketi.
Guzansky je rekao da je pritisak za ratom vjerovatno osjetniji u sjevernom Izraelu, gdje "ljudi koji više nemaju posao, porodice (su) razbijene… ljudi (se) ubijaju."
Mnogi od tih stanovnika, koji su živjeli blizu prve crte bojišnice gotovo godinu dana, vjeruju da "samo potpuni rat može promijeniti stvarnost na sjeveru", dodao je.
