Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na godišnjicu zatvaranja logora Sušica koji su u bivšem skladištu vojne opreme u Vlasenici uspostavile srpske snage, uključujući i pripadnike JNA, paravojne snage i lokalna vojna lica koja su zauzela grad, a vodila ga je vojna i lokalna policija. Prema Dosijeu: Svetozar Andrić kog je početkom ove godine objavio Fond za humanitarno pravo Beograd, bivši general Vojske Republike Srpske je 31. maja 1992. naredio osnivanje Sušice. Prve zatočenike, žene, djecu i starija lica, u objekat su doveli pripadnici vojske i policije. U narednom razdoblju, dovođeni su ljudi iz Kalesije, Rogatice i Šekovića, kao i zatvorenici iz Vlasenice. U prvim danima logora, nalazilo se preko hiljadu Bošnjaka. U prosjeku, svakodnevno je bilo oko 100-150 logoraša. Od kraja mjeseca juna, zatvorenici su postepeno u skupinama prebacivani u logor Batković.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je početkom 2005. osudio upravnika logora Dragana Nikolića zvanog Jenki na dvadeset godina zatvora nakon što je priznao krivicu da je učestvovao u ubistvima, silovanju i mučenju bošnjačkih zatvorenika u koncentracionom logoru Sušica u Vlasenici 1992. godine. Nakon što je 2013. izdržao dvije trećine kazne pušten je na prijevremenu slobodu, a pet godina kasnije je umro u Vlasenici. Optužnica protiv Nikolića, podignuta novembra 1994. godine, prva je koju je MKSJ podigao za zločine počinjene u SFR Jugoslaviji.
Suđenja za ratne zločine počinjene na području Vlasenice vode se i pred domaćim sudovima. U toku je više postupaka pred Sudom BiH za ratne zločine počinjene na ovom području. UDIK-ova publikacija „Ratni zločini u Milićima i Vlasenici – presude" dokumentuje tri predmeta donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine za zločine počinjene u prijeratnoj opštini Vlasenica. Državni sud je osudio Predraga Bastaha i Gorana Viškovića na ukupno četrdeset godina zatvora za zločine u Vlasenici, dok je Dragan Marinković osuđen na osam godina zatvora za ratni zločin počinjen na području današnje opštine Milići.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, na području opština Vlasenica i Milići u periodu od 1992. do 1995. nestalo je 955 žrtava bošnjačke nacionalnosti. Njihov nestanak nije vezan sa počinjenim genocidom u julu 1995. Najveća masovna grobnica koja je pronađena na području Vlasenice je grobnica Ogradice iz koje su 2003. ekshumirana 232 posmrtna ostatka žrtava iz proteklog rata, a najveća masovna grobnica na području opštine Milići je Zaklopača iz koje je ekshumiran 81 posmrtni ostatak. Iz masovne grobnice Sušica ekshumirano je 37 žrtava. Najstarije žrtve su Mujo Begić i Mujo Bektašević, oba rođena 1903. godine.
Više od tri decenije su prošle, a porodice ubijenih civila još uvijek tragaju za istinom o sudbini njihovih najmilijih. Apelujemo na nadležne institucije da intenzivnije rade na pitanjima pronalaska nestalih osoba i na procesuiranju počinilaca ratnih zločina. Upućujemo apel i na sve građane koji imaju bilo kakve informacije o sudbini nestalih da konačno progovore. Da ne budu saučesnici politika zaborava i podjela, već da zajedničkim snagama pokušamo zaliječiti rane iz nedavne ratne prošlosti. Samo tako možemo stvarati zdravo demokratsko društvo kome se tragična prošlost devedesetih neće i ne smije ponoviti.
