Kad je objavio svoj plan za stvaranje suverene države za šijitski sufijski Bektaški red u glavnom gradu Albanije, Tirani, premijer Edi Rama citirao je Mariju Tereziju, govoreći da “ne mogu svi biti veliki, ali mogu činiti male stvari s velikom ljubavlju”, prenosi Deutsche Welle.
Na Općoj skupštini UN-a, Rama je rekao da će suverena enklava biti "novo središte tolerancije i miroljubivog suživota". Bektaški red ima svoje sjedište u Albaniji od 1929. godine.
Albanska vlada planira pretvoriti 27 hektara zemlje u istočnoj Tirani u mikrodržavu pod nazivom Suverena država Bektaškog reda, koja će imati vlastite granice, putovnice i upravu.
Za vođu Bektaškog reda, Edmonda Brahimaja, kojeg njegovi sljedbenici nazivaju Baba Mondi, ovo je "izvanredna inicijativa" koja će najaviti novu eru svjetske vjerske tolerancije i promicanja mira.
- Bektaški red, koji je poznat po svojoj poruci mira, tolerancije i vjerskog sklada, dobit će suverenitet poput Vatikana, što će nam omogućiti autonomno upravljanje s vjerskog i administrativnog stajališta - stoji u njihovom priopćenju.
Stručnjaci i javnost kažu da su bili u potpunom neznanju oko vladinog plana, stoga je za njih odluka stigla iznenadno.
Besnik Sinani, znanstvenik u Centru za muslimansku teologiju na Sveučilištu u Tübingenu i suosnivač Instituta Konak sa sjedištem u Tirani, za Deutsche Welle kaže da je odluka "slučaj suvremenog religijskog inženjeringa bez presedana".
Dodaje da albanska vlada nije ponudila niti jedan uvjerljivi argument koji bi opravdao takav potez. Albert Rakipi, predsjednik Albanskog instituta za međunarodne studije, tvrdi da ovo nije samo pitanje o kojem vlada odlučuje.
- Iako se ne radi o uspostavi države u klasičnom smislu, s određenim stanovništvom, teritorijem, institucijama poput vojske, policije, birokracije, sudova, porezne uprave i drugih detalja vezanih uz unutarnji suverenitet, odluka će biti u rukama parlamenta - rekao je za Deutsche Welle.
Postoji neizvjesnost oko toga kako će se priznati suverenitet enklave. Albanski ustav navodi da je "Republika Albanija jedinstvena i nedjeljiva država." Da bi se to promijenilo, bila bi potrebna izmjena ustava, koju bi trebala odobriti većina od 94 glasa, odnosno dvije trećine svih zastupnika u parlamentu.
Albanija se dugo smatrala zemljom vjerskog sklada i tolerancije. Džamije i crkve često stoje u neposrednoj blizini jedna drugoj, a međuvjerski brakovi dobro su prihvaćeni u društvu.
Prema informacijama iz 2023. godine, oko 50 posto Albanije su muslimani, od kojih deset posto čine pripadnici Bektaškog reda. Rimokatolici i pravoslavci čine većinu ostalog stanovništva.
Rakipi ne misli da će to imati negativan učinak na ravnotežu među vjerskim zajednicama u Albaniji, jer je zajednica Bektaškog reda kroz povijest služila kao most jedinstva i suradnje između muslimana i kršćana.
- Mislim da je to dobra inicijativa, posebno za promicanje tolerancije, kulture suradnje i suživota, u kontekstu dramatičnih događaja kao što je sukob na Bliskom istoku" - rekao je za Deutsche Welle.
