Kako se bliže izbori u Bosni i Hercegovini, tako se pooštrava predizborna retorika.
Na udaru predizbornih kampanja našao se i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odnosno njegove sudije. S tim u vezi, iz ove institucije su se oglasili i upozorili na tendeciozne napade na Ustavni sud BiH, a sve u svrhu predizborne kampanje pojedinih stranaka.
"Ponovno su na sceni još neumjereniji i tendenciozniji napadi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Sada se pokušava okrenuti građane kao porezne obveznike protiv Ustavnog suda, a sve u svrhu predizborne kampanje, navodi se u saopćenju ove institucije.
Pojedini, dobro plaćeni političari, koje također financiraju građani kao porezni obveznici, sada uz malo istine o naknadama za rad međunarodnih sudaca iznose neistine o opsegu i vrsti tih naknada. Pored toga, iznose neistine o obvezi prestanka mandata međunarodnih sudaca. Sve to čine kako bi ponovno dobili glasove građana na predstojećim izborima. Pri tome, za potrebe političkog djelovanja, prilagođavaju i Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2023. godinu. Tako kažu da se Ured za reviziju institucija BiH „prilikom češljanja izvještaja o radu Ustavnog suda BiH za prošlu godinu osvrnu[o] […] i na njihov nerad“.
Ustavni sud, međutim, podsjetio je da je Ured za reviziju rekao sljedeće:
„Zbog prestanka mandata dvojice sudija koje biraju parlamenti entiteta, nije bilo moguće održavati sjednice Velikog vijeća koje čine domaće sudije i koje u pravilu odlučuje u najvećem broju predmeta. Iz tog razloga, predmeti su se rješavali na plenarnim sjednicama na kojima pored domaćih učestvuju i međunarodne sudije. Takav način rada je, prema Godišnjem statističkom izvještaju o radu Ustavnog suda BiH za 2023. godinu, u velikoj mjeri uticao na rad Ustavnog suda u pogledu dinamike donošenja odluka, što je dovelo do znatnog pada u broju riješenih predmeta u odnosu na raniji period (u 2022. godini je riješeno 4.151, a u 2023. godini 1.510 predmeta).“
Navedeni dio revizorskog izvještaja ukazao je ustvari na uzroke pada broja riješenih predmeta i razlog za to prepoznao u činjenici da parlamenti entiteta nisu izabrali nedostajuće suce u Ustavni sud.
Dakle, to što parlamenti entiteta nisu izabrali domaće suce – iako je ustavna obveza entiteta pravovremeno izvršiti izbor sudaca – temeljni je i jedini uzrok pada broja riješenih apelacija.
Ustavni sud to ne krije i uporno ističe da je zbog neizbora nedostajućih sudaca u stanju riješiti tek jednu trećinu od broja pristiglih apelacija.
Naime, građani vjeruju u pravdu Ustavnog suda, pa svakodnevno podnose apelacije. Od početka ove godine podneseno je 3.938 apelacija, a samo u julu njih 560. Inače, do sada je pravdu pred Ustavnim sudom svojim apelacijama zatražilo 100.289 građana i Ustavni sud je odlučio o 90.300 apelacija. Preostalih 10.000 građana, kao i sam Ustavni sud, čekaju na milost entitetskih parlamenata da izaberu nedostajuće suce. U međuvremenu,
Iz ove bh. institucije navode da čine sve što je u njegovoj moći kako bi riješio što je moguće veći broj apelacija te je do danas u 2024. godini riješio 1.985 predmeta. To jeste malo više od jedne trećine od podnesenih apelacija u ovoj godini, što govori o nadljudskim naporima Ustavnog suda da, boreći se s vjetrenjačama sam, ostvari svoju ulogu i bude u službi građana.
Stoga bi, prema mišljenju Ustavnog suda, za građane bilo daleko korisnije da im kao poreznim obveznicima političari koji se na takav način bave Ustavnim sudom kažu kolike plaće i naknade imaju oni kao domaći političari i koje zakone i koristi su donijeli tim istim poreznim obveznicima u protekle dvije godine od kada im traje sadašnji mandat, navode u saopćenju za javnost.
