U zadnjoj smo sedmici predizborne kampanje uoči lokalnih izbora u BiH, zakazanih za nedjelju, 6. oktobra, a već sad se zna da svi birači s pravom glasa neće moći glasati, iako je to njihovo demokratsko pravo. U ovom slučaju prije svega misli se na osobe koje se nalaze u nekoj od bolničkih ustanova u BiH, a iz kojih nisu Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostavljeni spiskovi hospitaliziranih pacijenata u zadatom roku koji je istekao oko mjesec prije izbora, a spiskovi za glasanje mobilnih timova već su sastavljeni oko 20. septembra.
Glasanje putem mobilnih timova
Naime, bolničke ustanove oko mjesec prije izbora svake izborne godine trebaju dostaviti imena i podatke pacijenata koji će na dan izbora biti u nekoj od bolnica u BiH, a CIKBiH je kako je potvrđeno Raportu u Komisiji u skladu s tim i spiskovima iz drugih ustanova, poput kazneno-popravnih zavoda, pokreće aktivnosti na formiranju mobilnih timova koji će omogućiti glasanje onima koji nisu u mogućnosti doći na biračko mjesto da ispune svoju građansku dužnost.
Međutim, mobilni timovi neće moći omogućiti glasanje za osobe koje su hospitalizirane nakon roka za dostavu spiskova pacijenata u bolnice, jer njihovo ime neće biti na popisu onih koji glasaju putem mobilnih timova, a zbog bolničkog liječenja neće moći glasati na njihovom redovnom biračkom mjestu.
Slučajeva da osoba s biračkim pravom na dan izbora ili neposredno pred izbore bude smještena zbog liječenja u bolnicu, bilo je i ranijih izbornih godina, a svoje iskustvo za Raport je ispričala Senada M. iz Bihaća koja je prije nekoliko godina upućena na liječenje na KCUS dva dana uoči općih izbora.
Njen suprug je kontaktirao Gradsku izbornu komisiju i CIKBiH i obavijestio ih o tome, ali je dobio odgovor da u tako kratkom vremenu, ne mogu biti provjereni svi podaci, niti za njegovu suprugu može biti organizirano dostavljanje glasačkog materijala.
„Zbog toga te godine nisam mogla ostvariti svoje demokratsko pravo da glasam, iako mi je zdravstveno stanje to dozvoljavalo, međutim rekli su da je kratak rok da se ja uvrstim u evidencije za glasanje putem mobilnog tima, jer sam se javila dan prije izbora. Smatram da bi svaki pacijent koji iznenada završi u bolnici, a sposoban je da glasa trebao imati mogućnost da bira bez obzira ako se javio i na izborni dan. Znamo da je bilo nekih slučajeva u vrijeme Covid 19 na izborima 2020. godine kada su se neki ljudi javljali na izborni dan da su u izolaciji, pa su ostvarili pravo glasa", kaže za Raport Senada M.
Čak ni sve bolnice, kako saznaje Raport, ne dostavljaju spiskove pacijenata ni za koje se zna da će biti na liječenju u vrijeme izbora, tako da je jasno da za sada nepoznat, određen broj glasača u BiH ne može ostvariti svoje biračko pravo.
Za ovaj problem u CIK-u BiH još nemaju rješenje, jer im sadašnji kapaciteti ne dozvoljavaju da mogu osigurati sve provjere i mobilne timove i za one glasače koji uoči ili na dan izbora silom prilika, zbog zdravstvenog stanja budu smješteni u neku od bolničkih ustanova.
KCUS i UKC RS dostavili spiskove, u Zenici, Tuzli, Bihaću i Mostaru šute
Inače, mobilni tim ima jednog predsjednika i dva člana. Predsjednik rukovodi radom mobilnog tima i odgovoran je za zakonitost njegovog rada.
Putem mobilnih timova i ove godine glasat će pacijenti koji se na izborni dan zateku u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, najvećoj kliničkoj ustanovi u BiH.
Iz KCUS-a za Raport kažu da sarađaju s CIK-om uoči i tokom svakih općih i lokalnih izbora, pa tako i predstojećih koji će biti održani 6. oktobra.
„Pacijentima koji izraze želju za glasanje dolaze mobilni timovi koji prate proces glasanja. S obzirom na to da do predstojećih Općih izbora ima još nešto više od mjesec dana, nismo u mogućnosti dati precizan odgovor o broju pacijenata koji će ove godine iskoristiti pravo na glasanje, dolaskom mobilnih timova.
Preciznije podatke imat ćemo nekoliko dana prije izbora, a s obzirom da se broj hospitaliziranih pacijenata na našim klinikama mijenja na dnevnoj osnovi", kažu iz KCUS-a.
Do sada se KCUS-u pacijenti nisu žalili prilikom ostvarenja prava na glasanje, a u ovom centru kažu i da ih je bilo one bi bile upućene CIK-u.
„KCUS će i ove godine poduzeti sve aktivnosti u našoj nadležnosti kako bismo omogućili našim pacijentima njihovo pravo da glasaju na predstojećim lokalnim izborima“, zaključili su iz KCUS-a za Raport.
Iz Univerzitetsko kliničkog centra RS u Banjoj Luci, za Raport su potvrdili da se u izbornim godinama u BiH organizira glasanje za pacijente i u toj zdravstvenoj ustanovi, no nemaju podatke u kojem broju pacijenti glasaju.
„Svim pacijentima koji su izrazili želju da ostvare svoje biračko pravo, to je i omogućeno, pa primjedbe na te okolnosti nismo imali. Tako će biti i na predstojećim izborima koji će biti održani 06.10.2024. godine, povodom čega nas je kontaktirala Gradska izborna komisija sa zahtjevom da dostavimo precizne podatke o punoljetnim licima koja su smještena u našu ustanovu, odnosno koja će na dan izbora 06. oktobra 2024. godine boraviti u njoj. U tom smislu uputili smo im odgovor u cilju dalje organizacije radnji i aktivnosti oko provođenja glasanja naših pacijenata", naveli su iz UKC RS za Raport.
Upite o tome glasaju li pacijenti u bolnicama u Bihaću, Zenici, Mostaru i Tuzli uputili smo nadležnima u ustanovama i u ovim gradovima, ali i po isteku roka od skoro mjesec dana njihove odgovore nismo dobili, pa se ne zna da li će hospitalizirani u ovim ustanovama čiji je kapacitet kreveta ukupno nekoliko stotina uopšte i glasati.
Također, evidentno je da niko ne provjerava, odnosno ne poziva na odgovornost bolničke ustanove koje ne omoguće glasanje za pacijente, barem za one za koje se zna unaprijed da će na izborni dan biti u toj bolnici.
Iz Opće bolnice „Dr Abdulah Nakaš“ u Sarajevu, nismo dobili pisani odgovor na naš upit, ali nam je u telefonskom razgovoru rečeno da u toj bolnici pacijenti koji se zateku na izborni dan ne glasaju, jer Bolnica ne može ispuniti uvjet CIK-a da u propisanom roku dostavi spisak pacijenata jer kažu, ne mogu pretpostaviti koliko će njih biti hospitalizirano na izborni dan.
Ko ima pravo na pomoć druge osobe prilikom glasanja i kome je dozvoljeno da pomaže
Za Raport je u CIK-u rečeno da osim hospitaliziranih birača koji glasaju putem mobilnih timova, postoje i određene kategorije birača koje imaju pravo na nečiju pomoć tokom glasanja, odnosno pomoć drugog lica (PDL), a o čemu se vodi posebna evidencija.
IZ CIK-a kažu u skladu s članom 5.19 Izbornog zakona BiH biraču koji je slijep, nepismen ili je lice s invaliditetom, predsjednik biračkog odbora odobrava primjenu postupka po kojem drugo lice, kojeg izabere birač koji nije u mogućnosti da glasa, pomaže tom biraču pri potpisivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska i glasanju.
No, pomagač nekoj osobi pri glasanju ne može biti član biračkog odbora, akreditirani posmatrač ili posmatrač političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata.
Jedno lice može pomagati samo jednom biraču na dan izbora, kažu u CIK-u BiH, a za to moraju biti ispunjeni svi uvjeti propisani Izbornim zakonom BiH.
„Prilikom glasanja birač koji je slijep, nepismen ili lice s invaliditetom ima pravo koristiti pomoć drugog lica kojeg on izabere i uz odobrenje predsjednika biračkog odbora. Član biračkog odbora zadužen za identifikaciju u dio predviđen za potpis upisuje broj identifikacionog dokumenta birača koji glasa, a slijep je, nepismen ili fizički nesposoban i birača koji mu pomaže, pored njegovog potpisa. Predsjednik biračkog odbora vodi evidenciju o situacijama u kojima se koristi pomoć drugog lica na PDL obrascu“, pojašnjavaju iz CIK-a BiH.
Dalje navode da se u PDL obrazac unose podaci o tome gdje birač koristi pomoć drugog lica, odnosno da li je to na biračkom mjestu ili izvan biračkog mjesta.
Za birača koji je slijep, nepismen ili fizički nesposoban unosi se ime prezime, jedinstveni matični broj, broj identifikacione isprave, a unose i podaci za lice koje pruža pomoć biraču i to njegovo ime i prezime, broj identifikacione isprave i JMB, zatim potpis, oznaka da li se radi o slijepom, nepismenom ili fizički nesposobnom licu.
Također, u obrazac se unosi navod o vrsti dokaza, odnosno broj i datum izdavanja dokaza o činjenici zbog je biraču neophodna pomoć, kao i izjava da lice koje pomaže biraču može pomoći samo jednom biraču na dan izbora.
Obrazac mora potpisati predsjednik biračkog odbora.
CIK BiH pojašnjava da dokaz za slijepo i lice s invaliditetom je rješenje ili uvjerenje/potvrda nadležne ustanove, instituta ili komisije o utvrđenom invaliditetu ili tjelesnom oštećenju i članska iskaznica saveza ili udruženja registriranog za pomoć ovoj kategoriji lica.
Postoje i izuzeci od ovog pravila.
„Izuzetno, predsjednik biračkog odbora može bez dokaza odobriti pomoć drugog lica biraču koji očigledno nije u mogućnosti izvršiti glasanje bez ove pomoći, a zbog svoje nesposobnosti. Dokaz za nepismeno lice iz stava (3) je oznaka "XX" na putnoj ispravi ukoliko je identifikacija birača izvršena pomoću putne isprave, odnosno nepopunjena rubrika za potpis ukoliko je identifikacija izvršena ličnom kartom.
Lice sa invaliditetom je i onaj birač koji dođe do biračkog mjesta, ali zbog fizičkih prepreka i neprilagodbe prostora njegovoj invalidnosti ne može ući. Za ovu kategoriju birača uređuje se posebno mjesto sa glasačkom kabinom, ispred biračkog mjesta, a koje je pogodno za ovu kategoriju birača. Drugo lice koje taj birač izabere donosi važeći identifikacioni dokument fizički nesposobnog birača na biračko mjesto i izjavljuje da birač ne može ući na biračko mjesto.
Član biračkog odbora zadužen za identifikaciju provjerava da li je ime fizički nesposobnog birača upisano u izvod iz Centralnog biračkog spiska.
Ako je ime tog birača upisano u izvod iz Centralnog biračkog spiska, predsjednik biračkog odbora unosi podatke u evidenciju iz stava (3) ovog člana i odobrava procedure a zatim član biračkog odbora odlazi prema fizički nesposobnom biraču, sa ZARBO, glasačkim listićima, olovkom i kovertom.
Član biračkog odbora upisuje ime i lične podatke fizički nesposobnog birača s brojem identifikacionog dokumenta. Fizički nesposobni birač potpisuje se pored tih podataka i popunjava glasačke listiće koje stavlja u predviđenu kovertu.
Lice koje je fizički nesposobni birač izabrao odnosi kovertu s glasačkim listićima do glasačke kutije, otvara je i stavlja glasačke listiće u nju. Član biračkog odbora u dio predviđen za potpis, pored imena fizički nesposobnog birača upisuje broj identifikacionog dokumenta tog birača. Lice koje pomaže fizički nesposobnom biraču upisuje svoje ime štampanim slovima pokraj imena fizički nesposobnog birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska i potpisuje se“, objasnili su iz CIK-a BiH.
Iz CIK-a su istakli i da je u svakom gradu ili općini Izborna komisija obavezna da prilikom određivanja biračkih mjesta vodi računa da, ukoliko je to moguće, biračka mjesta odredi na lokacijama na kojima bi svi birači imali pristup biračkom mjestu, te izbjegli procedure glasanja mimo biračkog mjesta.
