Kofein je stimulans koji se nalazi u hrani i pićima poput kafe, stoga nam može dati energiju i osjećaj poleta. Upravo su zato znanstvenici odlučili istražiti povezanost kafe i depresije, što je pokazalo da ljudi općenito imaju blaže simptome depresije kada piju kafu.
Brojne su studije o učincima kafe na tijelo otkrile i druge pozitivne koristi, poput smanjenja rizika od razvoja raka ili moždanog udara. Pijenje kafe također može smanjiti rizik od razvoja demencije i Parkinsonove bolesti. Zaštitni spojevi prisutni u zrnima kafe, zajedno s učincima kofeina, mogu poboljšati naše mentalne kognitivne sposobnosti i smanjiti vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti.
Kako kafa utječe na simptome depresije
Depresija pogađa milione ljudi, a ozbiljnost simptoma varira od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma uključuju gubitak interesa za aktivnosti koje su vam nekada pružale zadovoljstvo, poteškoće s koncentracijom i nedostatak energije.
Osobe s dijagnozom kliničke depresije imaju ove simptome najmanje dvije sedmice.
Naučnici su se odlučili istražiti mogu li stimulativna svojstva kafe ublažiti simptome depresije. Jedna objavljena studija pokazala je povezanost između konzumacije veće količine kafe i smanjenja ozbiljnosti simptoma te bolesti.
Druga studija, koja je istraživala sredovječne odrasle osobe, donijela je slične rezultate.
Čini se da pijenje kafe može pomoći osobama s dijagnozom depresije. Međutim, to ne znači da bi kafa trebala postati stalni dio vaše prehrane. Iako postoje određene zdravstvene koristi od pijenja kafe, postoje i negativne strane pretjerane konzumacije kafe.
Rizici pretjeranog pijenja kafe
Kofein je postao neizostavan među radnicima i studentima koji traže dodatnu energiju za izvršavanje svojih zadataka. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da su četiri šolje kafe normalne veličine općenito sigurne. Ipak, pijenje kafe može izazvati nuspojave poput nemira, ubrzanog otkucaja srca i nesanice.
Pijenje više od četiri šolje kafe dnevno može pojačati te negativne učinke. Neki ljudi prijavljuju simptome poput pojačane tjeskobe, glavobolja i razdražljivosti. Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5), koji se koristi za procjenu i dijagnozu mentalnih poremećaja, to stanje naziva "intoksikacijom kafom".
Ljudi mogu razviti ovisnost o kofeinu. Pokušaj naglog prestanka konzumacije kafe može uzrokovati simptome poput umora, jakih glavobolja i mentalne zbrke.
A upravo to može poništiti koristi koje kafa donosi u borbi protiv depresije.
Kofein iz kafe može negativno utjecati na lijekove koji se uzimaju za liječenje zdravstvenih problema, poput poremećaja rada štitnjače. Također može negativno djelovati s lijekovima propisanim za mentalne poremećaje. Ako imate dijabetes, pretjerana konzumacija kafe može povećati nivo šećera u krvi i otežati kontrolu inzulina.
Žene u postmenopauzi koje piju više od tri šolje kafe dnevno mogu početi gubiti gustoću kostiju u kičmi zbog manjka kalcija. Osobe koje bi trebale biti oprezne s konzumacijom kafe, čak i ako ona pomaže u borbi protiv depresije, uključuju one s refluksom kiseline ili visokim holesterolom.
Promjene načina života koje pomažu kod depresije
Umjerena konzumacija kafe može pomoći u ublažavanju simptoma depresije. Pokušajte odgoditi prvu šolju kafe barem sat vremena nakon buđenja, kako bi tijelo imalo priliku proizvesti prirodni hormon energije, kortizol. Također je bolje rasporediti pauze za kafu kada vam je ona stvarno potrebna, poput kasnog jutra ili poslijepodneva, kada nivo kortizola opada.
Ako niste redoviti konzument kafe, pokušajte ju piti samo kada osjećate da će vas simptomi preplaviti. Izbjegavajte konzumaciju kofeina blizu vremena za spavanje kako biste imali kvalitetan san.
Izbacivanje slatkih pića iz prehrane također može pomoći kod depresije. I dalje možete uključiti kafu u svoju rutinu, ali bez dodatka šećera. Istraživanja pokazuju da se osobe koje piju kafu bez šećera osjećaju manje depresivno u usporedbi s onima koji ne piju kafu.
