Demencija je vrlo širok pojam koji obuhvaća stanja koja utječu na pamćenje, razmišljanje i ponašanje, često napredujući tokom vremena. Ono nije jedna bolest, već skup simptoma uzrokovanih poremećajima poput Alzheimerove bolesti - koja je ujedno i najčešći oblik. Iako je gubitak pamćenja često prva stvar na koju ljudi pomisle, demencija također može utjecati na raspoloženje, vještine rješavanja problema, pa i fizičku koordinaciju.
Međutim, jedan rani znak može se otkriti odmah nakon buđenja. Neki pojedinci često počnu osjećati neobjašnjiv nemir ili nelagodu u tim počecima dana. Umjesto da se osjećaju osvježeno i odmorno, njima jutro donosi neobičnu napetost, pojačan osjećaj frustracije ili poteškoće s kretanjem u dnevnu rutinu. Ne radi se samo o ustajanju ‘na lijevu nogu‘ - postoji dublji pomak koji nagovještava da se ispod površine događa nešto puno zabrinjavajuće.
Dnevni ritam
Jedan od ranih znakova demencije koji se lako može previdjeti je kako se osoba osjeća kada se ujutro probudi. Studija objavljena u International Journal of Geriatric Psychiatry otkrila je moguću vezu između jutarnje razdražljivosti i demencije. Istraživači su promatrali ponašanje 110 pacijenata u dobi od 60 i više godina, od kojih su svi imali demenciju ili su pokazivali znakove uznemirenosti. Te su osobe grupirane na temelju toga kada su bile uznemirene: ujutro, navečer ili nikako. Studija je otkrila da su oni s demencijom imali veću vjerojatnost da će se ujutro osjećati uznemireno.
Jutarnja uznemirenost može biti povezana s dnevnim ritmom tijela pod utjecajem demencije. Stručnjaci iz klinike Mayo sugeriraju da su poremećaji u ciklusu spavanja i budnosti osobe česti u slučajevima demencije - mnogi pacijenti osjećaju dnevnu pospanost ili imaju probleme sa spavanjem noću, što može rezultirati preranim buđenjem.
Smanjenje rizika od demencije
Jedna od najučinkovitijih strategija je uravnotežena prehrana.
Mediteranska prehrana posebno je povezana s boljim zdravljem mozga i sporijim napredovanjem Alzheimerove bolesti.
- Razno povrće, voće i začinsko bilje
- Cjelovite žitarice
- Zdrave masti, posebno ekstra djevičansko maslinovo ulje
- Riba i plodovi mora
- Orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke
- Umjerena konzumacija mliječnih proizvoda, jaja i peradi
Studija u časopisu Neurology otkrila je da su pojedinci koji su slijedili ovu dijetu imali zdravije moždane strukture, posebno deblje kortikalne regije, za koje se zna da se smanjuju kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
Osim prehrane, bitno je ostati fizički aktivan. Društvo za Alzheimerovu bolest otkrilo je da redovita tjelovježba može smanjiti rizik od demencije do 20 posto. Aktivnosti poput hodanja, plivanja ili pohađanja satova fitnessa izvrsni su načini da ostanete aktivni. Važno je pronaći oblik vježbanja koji se uklapa u vaš životni stil kako bi vam bilo lakše ostati pri toj rutini.
Mentalna aktivnost jednako je važna za zdravlje mozga. Uključivanje u zadatke koji izazivaju um, poput čitanja, učenja novih vještina, sviranja muzičkih instrumenata ili volontiranja, može održati mozak oštrim.
Važnost ranog otkrivanja
Prepoznavanje ranih simptoma demencije, kao što su razdražljivost ujutro ili poremećaji u obrascima spavanja, može napraviti značajnu razliku. Iako ne postoji lijek za demenciju, rana dijagnoza može pomoći usporiti njezino napredovanje i pružiti bolje mogućnosti liječenja.