Dobro je poznato da je vladavini dinosaura došao kraj kada je divovski asteroid udario u Zemlju prije 66 miliona godina.
No nova studija sugerira da ovaj ogromni asteroid nije bio sam.
Naučnici sa Sveučilišta Heriot Watt otkrili su dokaze da je drugi razorni svemirski kamen udario u Zemlju iste godine.
Ovaj drugi asteroid bio je širok oko 500 metara i udario je u Zemlju nedaleko od obale Republike Gvineje u zapadnoj Africi.
'Najbliže što su ljudi mogli vidjeti ovako nešto je događaj iz Tunguske 1908., kada je asteroid od 50 metara ušao u Zemljinu atmosferu i eksplodirao na nebu iznad Sibira', rekao je dr. Uisdean Nicholson, koji je vodio studiju.
Prvi dokaz o ovom drugom asteroidu otkriven je 2022. godine, dok su dr. Nicholson i njegov tim proučavali podatke o seizmičkoj refleksiji morskog dna Atlantskog oceana.
Podaci su otkrili udubinu duboku gotovo 9 kilometara, za koju tim sumnja da bi mogla biti udarni krater asteroida.
Sada su istraživači snimili nove 3D seizmičke slike depresije visoke rezolucije, koje su potvrdile njihove sumnje.
Krater je nazvan krater Nadir, a isklesan je kada je asteroid udario u Zemlju prije otprilike 66 miliona godina – iste starosti kao i asteroid koji je ubio dinosaure.
'Postoji oko 20 potvrđenih morskih kratera u cijelom svijetu, a niti jedan od njih nije snimljen ni blizu ove razine detalja. Izvrsno je', rekao je dr. Nicholson.
Krateri na površini obično su jako erodirani i možemo vidjeti samo ono što je izloženo, dok krateri na drugim planetarnim tijelima obično pokazuju samo površinski izraz.
'Ovi nam podaci omogućuju da to potpuno zamislimo u tri dimenzije i skinemo slojeve sedimentnih stijena kako bismo pogledali krater na svim razinama.'
Još 2022. godine istraživači su sugerirali da bi asteroid bio širok oko 400 metara.
Međutim, nove slike potvrđuju da je bio i veći od ovoga.
Dr. Nicholson je rekao: 'Sada mislimo da je bio širok 450-500 m, zbog veće veličine kratera kao što pokazuju 3D podaci.
'Možemo reći da je došlo s oko 20-40 stupnjeva prema sjeveroistoku, zbog spiralnih grebena generiranih potiskom koji okružuju središnji vrh kratera - oni se formiraju samo nakon udarca pod malim kutom.
'I mislimo da bi Zemlju udario brzinom od oko 20 km u sekundi, ili 72.000 km na sat, iako to još trebamo potvrditi novim skupom modela udara".
Na temelju podataka, znanstvenici su stvorili vremenski okvir onoga što misle da se dogodilo - od početnog sudara do tsunamija visokog 800 metara koji bi prešao Atlantski ocean.
'Nakon udara i formiranja središnjeg uzdignuća, mekani sedimenti koji okružuju krater tekli su prema unutra prema evakuiranom dnu kratera, stvarajući vidljivi 'rub', objasnio je dr. Nicholson.
'Čini se da je podrhtavanje potresa uzrokovano udarom ukapilo sedimente ispod morskog dna na cijeloj visoravni, uzrokujući stvaranje rasjeda ispod morskog dna.
'Utjecaj je također bio povezan s velikim klizištima jer se rub platoa urušio ispod oceana.
'Osim toga, vidimo dokaze za niz valova tsunamija koji se udaljavaju od, a zatim vraćaju prema krateru, s velikim ožiljcima ponovnog valovanja koji čuvaju dokaze o ovom katastrofalnom događaju.'
Iako je prošlo 116 godina otkako je viđen ovakav asteroid, vjerojatno neće proći dugo prije nego što još jedan veliki svemirski kamen udari u naš planet, prema NASA-i.
Američka svemirska agencija predviđa da asteroid Bennu ima šanse jedan prema 2700 da udari u Zemlju 24. septembra 2182.