Iduće sedmice će biti objavljeni ovogodišnji dobitnici Nobelovih nagrada za postignuća koja su svijet učinila boljim mjestom, što predstavlja tračak optimizma usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, rata u Ukrajini i posljedica klimatskih promjena.
Sezona Nobelovih nagrada počinje u ponedjeljak objavom dobitnika za medicinu, a u petak će biti poznat laureat najprestižnije među njima, nagrade za mir. Stručnjaci kažu da njenog dobitnika nikad nije bilo teže predvidjeti.
Švedski filantrop Alfred Nobel svojom oporukom 1895. godine stvorio je nagradu za one koji su "čovječanstvu donijeli najveću dobrobit".
No, s obzirom na tmurno stanje u svijetu, moguće je da ove godine niko ne dobije nagradu za mir, smatra čelnik štokholmskog instituta za istraživanje mira Dan Smith.
On smatra da je možda vrijeme da se pošalje poruka. "Iako mnogo ljudi veoma naporno radi, rezultata nema te je potrebno da se više svjetskih vođa probudi i shvati da smo u krajnje opasnoj situaciji'", rekao je.
"Sada imamo 50 oružanih sukoba širom svijeta. Njihova smrtonosnost dramatično se povećala tokom protekla dva desetljeća", dodao je.
"Dostojan kandidat"
Moguće je da Odbor priredi potpuno iznenađenje, uključujući i to da niko ne dobije nagradu, što se dogodilo 19 puta u historiji, posljednji put 1972.
"Uvjeren sam da će i ove godine biti dostojnog kandidata za nagradu za mir", rekao je sekretar povjerenstva Olav Njolstad za AFP.
Nagrada je prošle godine otišla zatvorenoj iranskoj aktivistkinji Narges Mohamadi zbog borbe protiv ugnjetavanja žena u Iranu.
Ove je godine predano ukupno 286 nominacija, no povjerenstvo njihova imena drži u tajnosti.
S obzirom na egzistencijalni rizik koji za čovječanstvo predstavljaju sistemi naoružanja koji mogu autonomno djelovati bez ljudske kontrole, nekoliko stručnjaka je kao mogućeg dobitnika istaknulo Kampanju za zaustavljanje robota ubica.
Poznato je da se na popisu nalaze neki akteri uključeni u zbivanja na Bliskom istoku poput agencije Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA), palestinske grupe za ljudska prava Al-Hak, njenog izraelskog pandana B'Tselema i Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Kako je 2024. obilježena ratom između Izraela i Hamasa, trećom godinom sukoba u Ukrajini i krvoprolićem u Sudanu koje je raselilo više od 10 miliona ljudi, moguće je da će se povjerenstvo usredotočiti na humanitarce koji pomažu umanjiti patnju civila.
Glavni sekretar UN-a?
"UNRWA bi mogla biti takav kandidat. Obavlja izuzetno važan posao za palestinske civile koji pate zbog rata u Gazi", kazao je za Reuters šef norveškog instituta za istraživanje mira Henrik Urdal.
Međutim, dodao je da bi dodjela nagrade UNRWA-i bila kontroverzna s obzirom na izraelske optužbe da su neki djelatnici agencije sudjelovali u napadu Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023., što je prouzročilo rat u Gazi.
Tajanstveno peteročlano povjerenstvo, koje imenuje norveški parlament, također bi se moglo usredotočiti na potrebu za jačanjem svjetskog poretka izgrađenog nakon Drugog svjetskog rata i njegove vodeće institucije, Ujedinjenih naroda.
To bi moglo značiti da bi nagradu mogla otići glavnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu, a možda i ICJ-u, rekao je Asle Sveen, historičar koji proučava Nobelovu nagradu za mir.
"Guterres je glavni simbol UN-a, a najvažnija zadaća ICJ-a jest osigurati da se međunarodno humanitarno pravo poštuje na svjetskom nivou", kazao je Sveen za Reuters.
Nobelova nagrada za književnost, čiji će dobitnik biti poznat 10. oktobra, također svake godine izaziva nagađanja.
Nekoliko stručnjaka vjeruje da će kineska spisateljica Can Xue biti ovogodišnji izbor švedske akademije, a najbolje izglede joj daje i nekoliko stranica za klađenje.
"Mislim da će (nagradu dobiti) žena iz jezičnog područja izvan Evrope", kazao je Bjorn Wiman, urednik za kulturu švedskih dnevnih novina Dagens Nyheter.
Posljednji kineski pisac koji je dobio nagradu bio je Mo Yan 2012. godine.
Relativno nepoznati
No, bez javno dostupnog užeg izbora, uvijek je teško predvidjeti kako diše akademija.
Imena koja se pojavljuju u štokholmskim literarnim krugovima uključuju australskog romanopisca Geralda Murnanea, britanskog Salmana Rushdieja, antigvansko-američku spisateljicu Jamaicu Kincaid, kanadsku pjesnikinju Anne Carson, mađarskog autora Laszla Krasnzahorkaja, Rumuna Mircea Cartarescua, kenijskog pisca Ngugija wa Thiongoa i Japanca Harukija Murakamija.
Prošle godine je nagradu osvojio norveški dramatičar Jon Fosse. Akademija sada posvećuje pažnju relativno nepoznatim umjetnicima.
"Mislim da su se veoma potrudili pronaći nekog pisca koji će kulturne komentatore uloviti nespremne", kazao je Wiman.
Prva nagrada, koja će se dodijeliti u ponedjeljak, bit će za medicinu.
Analitička firma Clarivate, koja nadgleda potencijalne dobitnike nagrade u polju nauke, predviđa da bi nagrada mogla biti dodijeljena zbog istraživanja metabolizma lipida koje je dovelo do novih lijekova za bolesti srca i krvnih žila.
Drugi kandidat bi mogla biti istraživanja bazalnih ganglija, odnosno dijelova mozga povezanih s motoričkom kontrolom i emocijama. Nagrada bi također mogla biti dodijeljena zbog otkrića genomskog utiska, što je povećalo naše razumijevanje epigenetike i razvoja sisavaca.
Nagradu su prošle godine dobili istraživači Katalin Kariko i Drew Weissman za rad na tehnologiji glasničke RNA koja je pripremila put za inovativne vakcine protiv covida-19.
U utorak će biti poznato kome ide nagrada za fiziku, a u srijedu za hemiju. Nagradom za ekonomiju će završiti sezona Nobela u ponedjeljak, 14. oktobra.
Ovogodišnji dobitnici će po disciplini dobiti 11 miliona kruna (oko 967 hiljada eura), što će se dijeliti bude li više od jednog dobitnika.
