Cijene nafte znatno su porasle zbog rata na Bliskom istoku, gorivo će opet poskupjeti. Iako je riječ o najvećem sedmičnom rastu u dvije godine, odgovor na iranski raketni napad na Izrael zapravo je bio prilično miran. Jesu li trgovci previše ravnodušni?
Iran je važan član kartela OPEC. Kad bi Izrael doista u osvetničkom bijesu počeo uništavati iranske naftne pumpne stanice, čak četiri posto svjetske zalihe nafte bilo bi ugroženo. Strahuje se i da bi otežan prolazak kroz Hormuški tjesnac, ključan za opskrbu naftom, također prouzročio eskalaciju ionako iznimno napete situacije. Trgovci za sada uglavnom ignoriraju crne scenarije. Postoji mnogo slobodnih kapaciteta koje bi OPEC vjerojatno mogao brzo izgraditi, a na tržište još uvijek utječe OPEC-ova politika povećanja proizvodnje krajem godine. I iznad svega: otvoren je rekordan broj kratkih pozicija jer predviđa višak ponude za 2025.
Ipak, mnoge je upozorio da bi nafta kratkoročno mogla naglo poskupjeti. U Goldman Sachsu kažu da bi dugotrajnije smanjenje iranske proizvodnje za milion barela dnevno (i ako, naravno, OPEC ne reagira) povećalo cijenu crnog zlata za čak 20 dolara po barelu (tj. na gotovo 100 dolara), dok u švedskoj banci SEB ističu potencijalni rast cijena nafte i do 200 dolara po barelu. Nafta Brent u protekloj je sedmici poskupila sa 72 na 78 dolara, Brent je u petak nakratko premašio 79 dolara, pa je sedmični rast iznosio deset posto. Nije bilo takvih uzlaznih pomaka unutar sedam dana od oktobra 2022. Pomogla je i kineska najava mjera likvidnosti za pokretanje privrede.
