Gotovo svi koji se bave prehranom čuli su za mediteransku dijetu. Nije uzalud jedan od najzdravijih načina prehrane. Ali – što je to mediteranska prehrana i šta jedete, a šta ne?
Mediteranska prehrana je ona koja se temelji na tradicionalnim prehrambenim navikama ljudi u zemljama Sredozemlja, poput Grčke, Italije i Španije. Ovdje se preferira konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, maslinovog ulja, ribe, plodova mora i peradi.
Lagane varijante mliječnih proizvoda preferiraju se u odnosu na masne. Crveno meso rijetko. Mediteranska prehrana često se povezuje s nizom zdravstvenih dobrobiti, uključujući smanjeni rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, kao i određenih vrsta raka.
Mediteranska prehrana usredotočena je na hranu biljnog porijekla kao što su svježe povrće, voće, mahunarke, sjemenke, jezgre i svježe začinsko bilje. Oni pružaju obilje fitohemikalija i vlakana koja ne samo da štite srce i krvne žile, već također reguliraju nivo šećera u krvi i sprečavaju želju za hranom, što zauzvrat potiče mršavljenje ako to želite.
U mediteranskoj regiji maslinovo ulje je prevladavajuća masnoća za kuhanje. Bogata je polifenolima i sastoji se od gotovo 80 posto nezasićenih masnih kiselina, koje mogu smanjiti holesterol i regulirati krvni pritisak. Omega-3 masne kiseline, posebno u masnoj morskoj ribi, također doprinose ovim zdravstvenim prednostima. Svježa riba, plodovi mora i perad redovito su na jelovniku, dok se crveno meso konzumira tek povremeno. Mlijeko i mliječni proizvodi poput jogurta i sira konzumiraju se svakodnevno, ali u umjerenim količinama.
Drugi važan aspekt mediteranske prehrane je opuštena i ugodna prehrana. Južni Evropljani odvajaju vrijeme za kuhanje i jelo, što im pomaže da polako i svjesnije uživaju u hrani. .
Voće i povrće:
paradajz
krastavci
paprika
tikvica
luk
patlidžan
špinat
brokula
artičoke
rikula
lisnate salate
češnjak
masline
limun
narandže
grožđe
jabuke
kruške
bobice
dinje
