Kristofer Kolumbo, mornar iz 15. stoljeća, bio je sefardski Židov iz Španije, a njegovi posmrtni ostaci nalaze se u katedrali u Sevilli, izjevili su španski naučnici.
Porijeklo istraživača koji je otvorio Evropljanima put za osvajanje Sjeverne i Južne Amerike stoljećima je nepoznanica. Najčešća teorija je da je bio iz Genove, lučkog grada na sjeveru Italije. Dominikanska Republika tvrdi da se njegove kosti nalaze u glavnom gradu Santo Domingu, gdje je Kolumbo pristao brodom i htio je da se onamo posmrtno prenesu njegovi ostaci.
Naučnici s Univerziteta u Granadi, predvođeni forenzičarom Miguelom Lorenteom, ustvrdili su, međutim, da je Kolumbo bio sefardski Židov i da su njegove kosti bile dopremljene u Sevillu.
U subotu navečer u povodu Nacionalnog dana Španije, koji se obilježava na dan kada je slavni mornar u službi španske kraljevine otkrio Ameriku, prikazan je na javnoj televiziji dokumentarni film sa zaključcima studije Univerziteta u Granadi koja će biti detaljno predstavljena krajem novembra.
Naučnici kažu da su 22 godine provodili istraživanje analizirajući kosti u katedrali u Sevilli i genetski materijal.
"Imamo DNA Kristofera Kolumba, vrlo djelomičan, ali dovoljan. Imamo DNA Hernanda Kolumba, njegovog sina", rekao je Lorente u dokumentarcu Kolumbova DNA: Pravo porijeklo, premijerno prikazanom na TVE-u.
"I u Y kromosomu (muškom) i u mitohondrijskoj DNA (koju prenosi majka) Hernanda postoje osobine kompatibilne sa židovskim porijeklom", dodao je.
Oko 300.000 Židova živjelo je u Španiji prije nego što su katolički monarsi Isabella i Ferdinand naredili njima i muslimanima da prijeđu na katoličku vjeru ili da napuste zemlju. Mnogi su se nastanili širom svijeta. Riječ Sefard dolazi od riječi Sefarad ili Španija na hebrejskom.
Nakon analize 25 mogućih mjesta Lorente smatra da je jedino moguće da je Kolumbo rođen na zapadnom Mediteranu, vjerovatno u Aragonu, na Balearskim otocima ili u Kataloniji, autonomnim pokrajinama današnje Španije.
Istraživanje o Kolumbovoj nacionalnosti komplicirano je nizom faktora, uključujući veliku količinu podataka, ali "ishod je gotovo apsolutno pouzdan", tvrdi Lorente.
Historičari i istraživači su prošlih desetljeća iznijeli brojne teorije prema kojima je Kolumbo bio Italijan, Hrvat, Bask, Portugalac, a spominjale su se i druge nacije. S Hrvatskom je povezivan zbog Mletačke Republike prisutne u to vrijeme na Jadranu i njenog morskog konkurenta Genovske Republike.
Nakon što je doplovio do Amerike 1492., Kolumbo je umro u Valladolidu u Španiji 1506., ali je želio biti pokopan na otoku Hispanioli koji danas dijele Dominikanska Republika i Haiti.
Njegovi posmrtni ostaci tamo su doneseni 1542., zatim preseljeni na Kubu 1795., a potom 1898. u Sevillu u Španiji. Dominikanska Republika je navodila da Kolumbove kosti nisu vraćene u Španjolsku, nego da su preneseni posmrtni ostaci druge osobe.
