Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je, po završetku 10. jubilarnog Samita Berlinskog procesa o Zapadnom Balkanu, u ponedjeljak u Berlinu, važnost ovog formata za zemlje u ovom dijelu Evrope kao i za njihovo približavanje Evropskoj uniji.
"Ovaj format, koji je pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel, nadomjestio je na neki način manjak susreta na najvišem nivou između čelnika ključnih zemalja Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana“, rekao je hrvatski premijer nakon samita Berlinskog procesa o Zapadnom Balkanu.
Berlinski proces ubrzao je proces približavanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji kao i provođenja potrebnih reformi, istaknuo je Plenković.
"Osnovni zadatak Berlinskog procesa je bio i ostao zadržavanje šest zemalja jugoistoka Evrope na reformskom putu i približavanju Evropskoj uniji i to je i postignuto“, rekao je.
Plenković je kazao kako Hrvatska sa šest zemalja Zapadnog Balkana, u koje se ubrajaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, ostvaruje robnu razmjenu u vrijednosti od sedam milijardi eura.
Domaćin samita, njemački kancelar Olaf Scholz prije toga je, na zajedničkoj konferenciji za medije s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, rekao kako se nada da se neće morati čekati daljnjih deset godina prije nego svih šest zemalja zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije.
On je pritom naglasio da ove zemlje jedino zajednički mogu u Evropsku uniju.
"Mi moramo svim zemljama dati istu perspektivu, ali bit će zemalja koje će brže ispuniti uvjete od drugih i njih ne smijemo zadržavati. Ali sve te zemlje moraju znati da imaju zajedničku budućnost i da se ne mogu međusobno blokirati", rekao je Scholz.
On je posebice kritizirao Srbiju i Kosovo zbog zastoja u normalizaciji odnosa.
"Ja od obje strane tražim da se drže dogovorenog", rekao je Scholz, ali je dodao kako su i u drugim zemljama u regiji primjetne nacionalističke tendencije.
U sklopu današnjeg samita, šest zemalja regije potpisale su sporazume o akcijskom planu za produbljivanje zajedničkog tržišta i sporazum o mobilnosti u sektoru akademske razmjene.
Sudionici samita, u čijem radu su, uz predstavnike šest država Zapadnog Balkana, učestvovale i članice EU koje prate ovaj format poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Njemačke i Poljske, podržali su nastavak formata Berlinskog procesa i daljnje napore u učvršćenju zajedničkog tržišta, reformskih procesa i ukidanja prepreka između pojedinih članica.