Evropski kontintent bi se nakon dvije godine mogao suočiti s hladnijom zimom, dok tržište plina ostaje ranjivo.
Blaga zima 2024/2025 mogla bi povećati potražnju za plinom za najmanje osam do 10 milijardi kubika, a hladna za najmanje 20-25 milijardi kubika u odnosu na prošlu godinu, navodi Oxfordski institut za energetske studije (OIES).
Najnoviji tromjesečni pregled OIES-a pokazuje da je nekoliko dana hladnog vremena u septembru podsjetilo koliko važan uticaj temperature može imati na potražnju za plinom u svim sektorima, posebno u stambenom i poslovnom.
"U vrijeme pisanja ovog teksta još je bilo prerano da se dobije solidna vremenska prognoza za ovu zimu, ali rane naznake pokazuju veliku vjerovatnoću da će zapadnu i srednju Evropu pogoditi niže temperature u odnosu na prošlu godinu zbog fenomena La Nina, iako bi temperature i dalje mogle biti toplije od dugogodišnjeg prosjeka", navodi se.
Uprkos slabim evropskim osnovama, cijene su porasle u trećem kvartalu 2024. godine zbog ograničenja ponude i povećane konkurencije. Evropska proizvodnja je neznatno opala, a uz to tu su i prekidi plinovoda iz Norveške, zbog čega su cijene plina bile povišene.
Jedan od ključnih pokretača trenutnog skoka cijena je zaoštravanje globalnog LNG tržišta. Uvoz LNG-a iz Azije porastao je tokom ljeta, a potražnja je posebno velika iz Kine, Indije i Japana. Uprkos slaboj evropskoj potražnji za plinom, cijene su porasle zbog ograničene ponude.
"Tržište ostaje ranjivo, dok ulazi u zimu, s mogućnošću hladnije sezone koja pogoršava situaciju s plinom u Evropi", ističu iz OIES-a.
U izvještaju se upozorava da bi La Nina mogla donijeti hladnije uslove, što bi povećalo potražnju za grijanjem, posebno nakon dvije blage zime koje su smanjile pritisak na nivoe skladištenja.
Ako se temperature naglo spuste, to bi moglo izazvati daljnja poskupljenja jer se Evropa trudi da popuni skladišta.
Veliko oslanjanje Evrope na uvoz LNG-a znači da će nastaviti da plaća više cijene za snabdijevanje, posebno jer se nadmeće i sa rastućom potražnjom u Aziji. Ako se zima pokaže hladnijom nego što se očekivalo, Evropa bi mogla biti prisiljena na uvoz dodatnog LNG-a, što će još više povećati cijene.
Potrebe Evrope za plinom su 2019. godine dostigle 550 milijardi kubnih metara. U 2020. godini Evropa je potrošila 534 milijarde kubnih metara plina, a godinu kasnije, 553 milijarde kubnih metara. Prije dvije godine, odnosno 2022, potrošeno je 496 milijardi kubnih metara plina, a 2023. godine 465 milijardi kubnih metara.
