Mediacentar Sarajevo, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Vijećem za štampu i online medije predstavio je danas rezultate monitoringa lokalnih medija i društvenih mreža tokom Lokalnih izbora 2024.
Na konferenciji za medije predstavljeni su rezultati monitoringa koji su u odvojenim inicijativama radili Mediacentar Sarajevo i Balkanska istraživačka mreža, te uvidi u rad Vijeća za štampu i online medije tokom izbora.
Mediacentar Sarajevo je proveo monitoring sadržaja online medija, te televizijskih i radijskih stanica u osam gradova i općina u BiH u periodu juli - oktobar 2024. Cilj monitoringa je bio analizirati na koji način lokalni mediji izvještavaju o izborima i političkim subjektima, te koliki je opseg štetnog sadržaja u izvještavanju.
Istraživačica Medijacentra Anida Sokol kazala je da je praćen način na koji lokalni mediji izvještavaju o izborima, političkim subjektima i pripadnicima političkih partija.
"Monitoring je radilo devet istraživača u osam općina i gradova. Podaci za period od 1. septembra do 5. oktobra ove godine, kada su lokalni mediji objavili oko 17.734 članaka, a mi smo analizirali oko 3.000. Izdvojili smo 247 tv i radio priloga. U online medijima smo zabilježili 44 posto slučajeva direktnog predstavljanja kandidata, dok je indirektna promocija zabilježena u 28 posto slučaja, a potencijalna funkcionerska kampanja u 26 posto slučaja", kazala je Sokol.
Napominje da, kada je riječ o radio i tv stanicama, zabilježeno je 44 posto primjera indirektne promocije i skoro 60 posto slučajeva potencijalne funkcionerske kampanje na radiju i 54 posto na televiziji.
Balkanska istraživačka mreža je pratila korištenje govora mržnje na društvenim mrežama tokom izborne kampanje. Praćeni su nalozi kandidata za načelnike i gradonačelnike, trenutnih načelnika i gradonačelnika i predsjednika stranaka, te stranice parlamentarnih stranka u BiH.
Istraživačica Azra Husarić Omerović kazala je da je BIRN uoči predizborne kampanje želio ustanoviti koliko mržnje kandidati koriste na lokalnim izborima kroz svoje kampanje.
"Analizirali smo društvene mreže svih kandidata i političkih stranaka koje su parlamentarne na Lokalnim izborima, zatim stranice stranaka i pojedinaca. Pratili smo više od 220 kandidata na društvenim mrežama, a pokušali smo pratiti neke od ključnih javnih skupova za koje smo sumnjali da mogu biti izvor mržnje. Primjetno je da političari sve češće koriste društvene mreže kao prostor za oglašavanje predizborne kampanje", kazala je Husarić Omerović.
Kako je kazala, istraživače je iznenadilo kada su vidjeli da politički subjekti vrlo oprezno koriste društvene mreže, vjerovatno zbog izmjena Izbornog zakona, gdje se i online prostor sada krivično kažnjava, a kazne za širenje mržnje su dosta veće.
"Na društvenim mrežama smo uvidjeli samo dvije takve izjave. Jednu je uputio Vlado Sladoje iz Kalinovika, kojem je za to izrečena kazna, ali nije još uvijek pravosnažna, a drugu Sanel Zulić iz Cazina, koji je mržnju usmjerio prema LGBT zajednici. Najviše govora mržnje bilo je na javnim skupovima, gdje smo zabilježili četiri takva slučaja, a naši istraživači su uspjeli prisustvovati samo nekim, tako da ne znamo koliki je stvarni broj", objasnila je.
Vijeće za štampu i online medije je primalo žalbe na rad štampanih i online medije tokom izbornog perioda.
Mirjana Jovović ističe da je Vijeće u izbornom periodu zaprimilo 34 žalbe na izvještavanja online medija. Trinaest žalbi se nalazi u proceduri, devet žalbi je van nadležnosti Vijeća, osam žalbi je upućeno anonimno, a Vijeće prema takvim žalbama ne postupa.
Mediacentar, BIRN i Vijeće zajedničkim predstavljanjem rezultata žele ukazati na značaj uloge lokalnih medija, na rastuću upotrebu društvenih mreža u izbornom procesu, te na kršenje profesionalnih standarda i štetne sadržaje koji mogu uticati na odluke glasačkog tijela.
Različit fokus monitoringa izbora organizacija civilnog društva daje uvid u brojne izazove izvještavanja i upotrebe društvenih mreža, a njihovo praćenje ove godine je posebno značajno u svjetlu izmjena Izbornog zakona koje je krajem marta ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
