Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dao je ultimatum NATO-u, upozoravajući da njegova zemlja može nastaviti s naoružavanjem nuklearnim oružjem ako joj se ne odobri članstvo u zapadnom vojnom savezu.
Ovo upozorenje Zelenskog je izrečeno tokom njegovog razgovora s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u septembru. Zelenskij kaže da je rekao Trumpu da će se Ukrajina ili pridružiti "nekoj vrsti saveza" ili će biti "prisiljena nastaviti s nuklearnim oružjem", dodajući da ne zna za jaču opciju od NATO-a. "Vjerujem da me Trump čuo i rekao da je to pošten argument", rekao je Zelenski, kako prenosi Newsweek.
Zelenskij je ovo izgovorio u Bruxellesu, gdje se u četvrtak sastao s čelnicima Evropske unije kako bi predstavio svoj "plan pobjede" u ratu s Rusijom. Održana je i konferencija za novinare s novim glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u sjedištu te institucije. Rutte se suzdržao od potpunog odobravanja plana Zelenskog, rekavši da plan sadrži "mnoga politička i vojna pitanja" koja treba pažljivo ispitati.
Zabrinutost zbog eskalacije
Izjava Zelenskog predstavlja snažnu eskalaciju nastojanja Kijeva na sigurnosnim jamstvima dok se suočava s ruskom invazijom koja je krenula 24. februara 2022. godine. Zelenskij je jasno dao do znanja da je podrška NATO-a ključna za opstanak Ukrajine. Put Ukrajine prema članstvu u NATO-u napreduje, ali još nije rezultirao službenom pozivnicom. Sve zemlje članice vojnog saveza moraju dati svoj pristanak na primitak novog člana.
Na nedavnim sastancima na vrhu, poput onih u Vilniusu 2023. i Washingtonu ranije ove godine, NATO je ponovno potvrdio svoju predanost budućnosti Ukrajine u savezu. Jens Stoltenberg, bivši glavni sekretar NATO-a, na summitu u Washingtonu ponovio je da je "budućnost Ukrajine u NATO-u", dodavši da je njen put u članstvo "nepovratan". Kremlj je, pak, širenje NATO-a na istok koristio kao opravdanje za svoju invaziju na Ukrajinu.
Ukrajina je posljednjih mjeseci pojačala svoje napore kako bi osigurala više podrške Zapada. Iako su zemlje članice NATO-a pružile vojnu pomoć, obavještajne podatke i finansijsku podršku, do sada nisu Ukrajini ponudile punopravno članstvo.
Zemlje poput Poljske, baltičkih država i nekih drugih članica iz istočne Evrope snažno podržavaju prijem Ukrajine. No, kod većine postoji oklijevanje, koje proizlazi iz zabrinutosti oko izazivanja većeg sukoba s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je zaprijetio NATO-u "katastrofalnim posljedicama" povezanim s korištenjem nuklearnog oružja.
U međuvremenu, Ukrajina jača bilateralne veze s pojedinim članicama NATO-a. Ranije u četvrtak, Kijev je potpisao sigurnosni pakt s Grčkom, osiguravajući time dodatnu vojnu i humanitarnu pomoć. Zelenskij se oglasio i na X-u, kako bi zahvalio NATO članici Norveškoj na najnovijem paketu energetske pomoći.
Eventualno nastojanje Ukrajine za nuklearnim naoružavanjem predstavlja značajno odstupanje od njene prethodne obrambene politike. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Ukrajina je naslijedila jedan od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, no 1994. pristala je demontirati svoje nuklearne zalihe prema Budimpeštanskom memorandumu u zamjenu za sigurnosna jamstva Zapada, koja su uključivala i rusku garanciju.
Greška ili ne
Sada, s dvoipogodišnjom agresijom Rusije i kršenjem tog sporazuma, mnogi u Ukrajini postavljaju pitanje je li odustajanje od nuklearnog oružja bila greška.
Zelenskij je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači 2022. - nekoliko dana prije ruske invazije - upozorio da će Ukrajina Budimpeštanski memorandum smatrati nevažećim ako konzultacije sa zemljama potpisnicama - a to su uz Ukrajinu još Rusija, Sjedinjene Države i Ujedinjena Kraljevina - ne rezultiraju konkretnim sigurnosnim jamstvima.
