Prije više od 40.000 godina dogodio se dramatičan preokret u Zemljinom magnetskom polju, poznat kao Laschamps događaj. Zahvaljujući podacima prikupljenim kroz Swarm misiju Evropske svemirske agencije (ESA), naučnici su uspjeli rekonstruirati ovu promjenu te je interpretirati kroz zvukove prirode, poput škripanja drva i sudara kamenja. Ovaj neobični prikaz stvorili su geoznanstvenici s Tehničkog univerziteta Danske i Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti.
Zemljino magnetsko polje, stvoreno vrtlogom tekućih metala u jezgru planeta, proteže se na desetine do stotine hiljada kilometara u svemir, pružajući ključnu zaštitu od solarnih čestica koje bi mogle uništiti našu atmosferu. Trenutno, linije magnetskog polja formiraju zatvorene petlje koje idu od južnog prema sjevernom polu na površini planeta, i obratno u njegovoj unutrašnjosti.
Međutim, povremeno se ovo polje potpuno preokrene. Ako bi se to dogodilo danas, kompasi bi pokazivali prema Južnom polu umjesto prema Sjevernom. Zadnji takav preokret dogodio se prije oko 41.000 godina i ostavio je traga u vulkanskim tokovima lave u Laschampsu, Francuska. Tokom tog procesa, snaga magnetskog polja pala je na samo 5 posto današnje jačine, dopuštajući da veći broj kozmičkih zraka uđe u Zemljinu atmosferu.
Kako nastaje
Naučnici su otkrili dokaze o ovom pojačanom sunčevom bombardiranju u izotopskim tragovima u ledu i morskim sedimentima. Nivo izotopa berilija-10 udvostručila se u to vrijeme, što je zabilježeno u studiji objavljenoj ranije ove godine. Ove promjene nastaju kada kozmičke zrake reagiraju s atmosferom, ionizirajući zrak i oštećujući ozonski sloj.
Zbog toga se vjeruje da bi Laschamps događaj mogao imati značajan utjecaj na klimu, a neki naučnici spekuliraju da je mogao pridonijeti izumiranju megafaune u Australiji te promjenama u ljudskom ponašanju, poput načina korištenja špilja. Prema riječima geofizičarke Sanje Panovske iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti, razumijevanje ovih ekstremnih događaja ključno je za buduće prognoze svemirskog klimatskog stanja i za procjenu učinaka na okoliš i Zemljin sistem.
Trajao 250 godina
Preokret Laschamps magnetskog polja trajao je 250 godina, a polje je ostalo u tom neobičnom stanju oko 440 godina. U jednom trenutku, snaga polja mogla je pasti na samo 25 posto današnje jačine, dok se sjeverna magnetska polarnost postupno premještala prema jugu.
Iako su nedavne anomalije, poput slabljenja magnetskog polja iznad Atlantskog oceana, potaknule rasprave o mogućem budućem preokretu, nova istraživanja sugeriraju da te anomalije nisu nužno povezane s preokretima polja. Ipak, tzv. južnoatlantska anomalija izlaže satelite u tom području povećanim nivoom radijacije.
Od 2013. godine, ESA-in Swarm satelitski sistem kontinuirano mjeri magnetske signale iz Zemljine jezgre, plašta, kore, okeana, ionosfere i magnetosfere, pomažući naučnicima da bolje razumiju Zemljino geomagnetsko polje i predvide njegove fluktuacije.
