Uoči lokalnih izbora u BIH, održanih 6. oktobra, Raport je u okviru jedne teme istraživao zakonske mogućnosti i načine glasanja za sve one birače koji iz nekog razloga ne mogu glasati na redovnim biračkim mjestima. Tada su nam iz kliničkih i bolničkih centara iz većih gradova u BiH, ali i iz kazneno-popravnih zavoda, odgovorili da svi građani koji se nalaze u tim ustanovama na izborni dan nesmetano ostvaruju svoje biračko pravo.
Međutim, istraživanje Raporta nakon izbora otkriva da je u BiH 6. oktobra za sada nepoznat broj građana ostao bez biračkog prava, a to su svi oni koji su hospitalizirani između 16. septembra i 6. oktobra.
Kako je potvrđeno za Raport u onim općinskim i gradskim komisijama u BiH nadležnim za glasanje putem mobilnih timova u najvećim kliničkim i bolničkim centrima u zemlji, na proteklim izborima svoje biračko pravo nisu mogli ostvariti pacijenti koji su bili hospitalizirani u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, u Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla, u Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu, u Kantonalnoj bolnici u Zenici , a ni u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću.
Je li hiljadama građana uskraćeno pravo glasa?
Nema podataka o tome koliko je u tim bolnicama bilo hospitalizirano pacijenata na izborni dan, ali ako se zna da je primjerice kapacitet kreveta na KCUS-u oko 1.500, na UKC Tuzla oko 1.300, u bolnici u Zenici oko 900, Bihaću oko 700 kreveta, u Općoj bolnici u Sarajevu oko 300, te da su nam zdravstvene ustanove stalno pune i da se godinama traži „krevet viška“, onda je jasno da je u pitanju ozbiljan broj ljudi koji su u bolnicama u BiH, a kojima nije omogućeno glasanje na izborima.
Da je riječ o ozbiljnom problemu za koji treba tražiti rješenje za Raport su potvrdili i u nekim općinskim i gradskim komisijama u BiH koje smo kontaktirali.
Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je problem glasanja pacijenata u bolnicama u BiH u tome što se podaci o pacijentima koji su zainteresirani za glasanje putem mobilnih timova dostavljaju oko mjesec dana prije izbora, te bolnice uglavnom navode da ne mogu znati ko će biti na izborni dan već smješten u bolnici .
Naime, gradske i općinske izborne komisije morale su do 10. septembra prikupiti sve podatke o tome ko ostvaruje pravo na glasanje putem mobilnog tima. Od kazneno-popravnih zavoda, zdravstvenih ustanova, domova za stara i iznemogla lica i ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu brigu, kao i od mjesnih zajednica zatraženi su podaci o osobama koje ispunjavaju uvjete za glasanje putem mobilnog tima. Unos tih podataka vršen je do 16. septembra u aplikaciju koju vodi i zaključuje u ponoć na taj dan Centralna izborna komisija.
Svi oni koji su se naknadno javili za glasanje putem mobilnog tima, a saznajemo da ih je bilo i u Sarajevu i Bihaću, Tuzli i Zenici, nisu mogli ostvariti svoje biračko pravo.
Oni koji su se prijavili u datom roku, a takvih je evidentirano 17.465 birača u cijeloj BiH glasali su na način da ih je posjetio jedan od ukupno 387 mobilnih timova, koliko ih je bilo ukupno u državi.
Brojni pozivi građana uoči ili na izborni dan ukazali su na potrebu rješavanja problema glasanja putem mobilnih timova, što će sigurno je biti još jedan izazov za CIKBiH u narednom periodu, jer sve dok ima i jedan građanin koji želi glasati, a to mu pravo nije omogućeno, onda se izbori ne mogu zvati demokratskima.
Da je situacija s glasanjem u bolnicama kompleksna potvrdile su nam i informacije koje smo dobili iz nekoliko gradskih i općinskih izbornih komisija
Iz Općinske izborne komisije (OIK) Centar Sarajevo za Raport su potvrdili da da se „poštujući podzakonskim aktima utvrđene rokove, OIK Centar Sarajevo se blagovremeno obratio Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu sa upitom vezano za organizaciju glasanja putem mobilnih timova u navedenoj ustanovi.“
„Međutim, Klinički centar je pismenom odgovorio da iz objektivnih razloga nisu u mogućnosti dostaviti spiskove za navedenu kategoriju glasača“, naveli su iz Općinske izborne komisije Centar Sarajevo za Raport.
Iz Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu, mjesec uoči lokalnih izbora su za Raport kazali da „pacijentima koji izraze želju za glasanje dolaze mobilni timovi koji prate proces glasanja. S obzirom na to da do predstojećih Općih izbora ima još nešto više od mjesec dana, nismo u mogućnosti dati precizan odgovor o broju pacijenata koji će ove godine iskoristiti pravo na glasanje, dolaskom mobilnih timova.“
Koji su to razlozi zbog kojih KCUS nije dostavio podatke o pacijentima koji bi glasali na izborima, nismo uspjeli saznati, jer na naš upit o tome iz KCUS-a nisu odgovorili.
Šta su savjetovali pacijentima u Banjoj Luci?
S druge strane, u Gradskoj izbornoj komisiji Banja Luka, saznajemo da je putem mobilnih timova u tom gradu glasalo oko 1.000 osoba, a riječ je o biračima koji su bili smješteni u Kliničkom centru u tom gradu, domovima za stara lica, kazneno-popravnom zavodu, te o drugim kategorijama stanovništva koje su ispunile uvjete za glasanje putem mobilnog tima.
Međutim, za Raport su u Gradskoj izbornoj komisiji potvrdili da su i oni imali poziva na izborni dan, ili nekoliko dana uoči izbora, kada su ih glasači obavijestili da su uoči izbora završili u bolnici ili su se zbog određenih okolnosti našli u takvom stanju da ne mogu glasati na redovnom biračkom mjestu.
„Bilo je dosta pacijenata koji su nas zvali i uoči izbornog dana i na dan izbora koji su završili u bolnici, i željeli su glasati putem mobilnog tima. Međutim, mi im nismo mogli pomoći, jer je postojao rok za prijave glasanja putem mobilnog tima. Mi smo čak neke ljude upućivali da ukoliko su pokretni, da ih neko doveze do biračkog mjesta, da se obrate predsjedniku biračkog odbora i da im se omogući glasanje ispred biračkog mjesta kako ne bi morali čekati u redu i da im makar na taj način izađemo u susret i omogućimo da ostvare svoje pravo. Mnogi su to i prihvatili, ali oni koji nisu bili u mogućnosti da i na taj način glasaju, nažalost ostali su uskraćeni za to pravo. Nama je jasno zbog čega se prijave za glasanje putem mobilnih timova vrše ranije, ali se mora iznaći rješenje kako bi na izborima u BIH svi mogli ostvariti svoje pravo , jer to sada nije slučaj“, kazali su u GIK-i Banja Luka za Raport.
I u Gradskoj izbornoj komisiji u Bihaću za Raport su rekli da su im se uoči i na sam dan održavanja izbora javljali ljudi koji nisu bili u stanju doći do biračkog mjesta ili su bili u bolnici , ali niko od njih ukoliko se nije prijavio u propisanom roku nije mogao glasati.
S druge strane svi mobilni timovi GIK Bihać su posjetili sve stacionarne ustanove za stara i iznemogla lica koji su ranije prijavili korisnike koji žele glasati, a nesmetano je proteklo i glasanje u KPZ Bihać.
„Javljali su nam se ljudi koji nisu mogli doći do biračkog mjesta, ali kako nisu bili ranije prijavljeni za glasanje putem mobilnog tima, nismo im mogli pomoći i oni su ni svojom, ni našom krivicom ostali bez prava da glasaju. U narednom periodu CIKBiH definitivno morati pronaći način da se tim ljudima ne uskraćuje njihovo demokratsko pravo. Nije birač kriv što je završio uoči ili na dan izbora u bolnici i zbog toga ne može glasati, jer u vrijeme prijave za glasanje putem mobilnog tima nije znao da će završiti u bolnici. Nemogućnost da svako glasa, direktno se krši izborno pravo, ali to nije ni do gradskih ni do općinskih komisija. Mi nažalost nemamo odgovor na to“, kazali su u GIK-i Bihać za Raport.
Bolnica u Bihaću predlaže da rok bude pomjeren bliže izbornom danu
Iz kantonalne bolnice „DR Irfan Ljubijankić“ za Raport kažu da svake izborne godine u augustu ili septembru kada im GIK zatraži podatke o pacijentima koji bi glasali na izborni dan, ukazuju na to da u vrijeme traženja podataka ne mogu ih dostaviti „obzirom na činjenicu da se proces liječenja lica od dana traženja podataka do izbornog dana završava i lica koja bi se eventualno našla na tom spisku ne bi na dan izbora uopće bila u našoj ustanovi. „
„Pokušavali smo svake izborne godine da objasnimo gore navedenu činjenicu nadležnoj GIK međutim nismo uspjeli naći rješenje.
Ono što smo predlagali jeste da se podaci o licima traže sedmicu dana prije kada bi se u velikoj mjeri moglo realizirati glasanje. Također, predlagali smo da mobilni tim GIK dođe na dan izbora u našu ustanovu.
Mi kao ustanova smo spremni omogućiti našim pacijentima ostvarenje biračkog prava, ali se isto ne može realizirati jednostrano bez saradnje GIK-a", naveli su iz Kantonalne bolnice „Dr Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, za Raport.
Ni pacijenti koji su se zadesili na dan izbora 6. oktobra u UKC Tuzla nisu mogli glasati, jer nadležni iz tog centra, Gradskoj izbornoj komisiji Tuzla u datom roku nisu prijavili da imaju zainteresiranih za glasanje. Mobilni timovi GIK Tuzla su bez problema omogućili glasanje svima koji su se na vrijeme prijavili u tamošnjem kazneno-popravnom zavodu, te ustanovama za stara i iznemogla lica, kao i onima koji su se na vrijeme prijavili u mjesnim zajednicama da im mobilni timovi dođu na dan izbora u njihove domove.
Iz GIK-e Tuzla za Raport su kazali da je razumljivo da CIKBiH 20 dana prije izbora zaključi aplikaciju za glasanje putem mobilnih timova, jer se za pacijente, pritvorenike ili zatvorenike koji su iz jednog grada, a smješteni su u nekoj od ustanova u drugom gradu moraju dostaviti podaci i obrasci za svaku općinu iz koje korisnik dolazi i gdje ostvaruje pravo glasa pojedinačno i da je to složen proces.
Međutim, ističu da bi se glasanje u zdravstvenim ustanovama moralo definisati na drugačiji način.
„Nikada čovjek ne zna hoće li dan, dva prije izbora završiti u bolnici. Za takve slučajeve trebalo bi definirati poseban član Izbornog zakona BiH koji bi im omogućio da ostvare svoje biračko pravo putem mobilnog tima, jer sada to ne mogu. Mi smo na izborima tokom pandemije Covid 19 imali posebne mobilne timove koji su na izborni dan posjećivali i osobe u izolaciji kako bi mogle glasati i odgovorili smo tom zahtjevnom zadatku.
Treba što prije razmotriti mogućnost kako i da u normalnim okolnostima svi ljudi u BiH mogu ostvariti svoje pravo na izborima", kazali su u GIK Tuzla za Raport.
Pritvorenik iz Zenice prijavio se za glasanje u tuzlanskom zatvoru, pušten prije izbora
U Gradskoj izbornoj komisiji Zenica za Raport su rekli da su njihovi mobilni timovi posjetili sve one ustanove koje su na vrijeme prijavile zainteresirane glasače, kao i druge građane koji su ispunili uvjet za glasanje putem mobilnog tima.
Ni pacijenti u zeničkoj bolnici nisu mogli glasati, jer GIK nije dobio podatke o zainteresiranim glasačima u toj zdravstvenoj ustanovi.
Problem je sličan kao i u drugim mjestima u BiH, jer bolnice tvrde da ne mogu mjesec prije izbora znati ko će biti hospitaliziran i na izborni dan.
Osim uskraćenog prava na glasanje u zeničkoj bolnici, iz Gradske izborne komisije Zenica ističu i problem ostvarenja glasačkog prava pritvorenika. Za razliku od zatvorenika za koje se zna da će biti u zatvoru na izborni dan, za pritvorenike se ne može pretpostaviti kada će biti pritvoreni, a ni kada će biti pušteni iz pritvora, pa je upitno i ostvarenje njihovog prava na glasanje.
O tome svjedoči i jedan slučaj s nedavno održanih lokalnih izbora.
„Desilo se da je jedan pritvorenik inače iz Zenice , u vrijeme kada se prijavljivalo za glasanje putem mobilnog tima bio u pritvoru u Tuzli i tamo se prijavio da glasa putem mobilnog tima. Međutim, nekoliko dana prije izbora je pušten iz pritvora i došao je kod nas s pitanjem da li može glasati u Zenici. Rekli smo mu da ne može jer se prijavio u Tuzli i nismo mu mogli pomoći izuzev da ga uputimo da glasa u Tuzlu. Sigurno ima još takvih primjera i ova situacija i s pacijentima i s pritvorenicima će se morati riješiti.
Također, smatramo da se imperativnom normom treba regulirati da sve ustanove koje privremeno ili na duže vrijeme vrše zbrinjavanje ljudi iz različitih razloga moraju dostaviti podatke o osobama koje žele glasati u tim ustanovama putem mobilnih timova", kazali su iz GIK Zenica za Raport.
Inače, kako nam je potvrđeno u GIK Zenica, u KPZ Zenica na proteklim izborima je glasalo 89 zatvorenika iako se od njih oko 480 za glasanje putem mobilnog tima bilo prijavilo 244.
Komisiji nije poznato zbog čega se tako veliki broj prijavljenih predomislio i u konačnici nije glasao. U GIK Zenica je za Raport pojašnjeno da je glasanje na izborima 6. oktobra u KPZ Zenica proteklo bez ikakvih problema i da je bilo dobro organizirano, jer se glasanje organizira tokom dana u etapama, po paviljonima i po općinama iz kojih zatvorenici u KPZ Zenica dolaze.
Bez problema je obavljeno i glasanje putem mobilnih timova u zeničkim domovima za stara i iznemogla lica gdje je ukupno glasalo 165 osoba.
Izborni rezultati u Fojnici reflektirat će se na oko 50 općina, a razlog je glasanje u ustanovama za socijalno zbrinjavanje
S aspekta izbora i glasanja putem mobilnih timova, Općina Fojnica je posebno zanimljiva, jer se na području te općine nalazi nekoliko zdravstvenih ustanova i dom za stara i iznemogla lica.
Korisnici tih usluga uglavnom su iz svih krajeva BiH i oni koji glasaju putem mobilnih timova, glasaju za općinu iz koje dolaze.
Na jednoj od nedavnih sjednica Centralne izborne komisije BiH, predsjednica CIK-a BiH kazala je da će se rezultati izbora u Fojnici reflektirati na rezultate izbora u čak 50 općina u BiH.
S obzirom na to da u Fojnici zbog nedavnih poplava koje su pogodile i to mjesto izbori nisu održani 6. oktobra, nego su odgođeni za 20. oktobar, jasno je da će se rezultati izbora u ustanovama u kojima se glasa putem mobilnih timova morati objediniti s onima u općinama iz kojih dolaze štićenici tih ustanova.
Ti rezultati ne moraju utjecati na izborni rezultat u općinama iz koje dolaze osobe smještene u ustanovama u Fojnici, ali će ti glasovi morati biti dodati dosadašnjim rezultatima glasanja.
Iz Općinske izborne komisije u Fojnici za Raport su kazali da iz Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Drin nisu dobili prijave za glasanje, dok iz Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Bakovići imaju prijavljenih za glasanje na lokalnim izborima i da su pravovremeno izvršene pripreme, kao i za glasanje putem mobilnih timova u jednom domu za stara lica.
Iz lječilišta „Reumal“ nije bilo prijavljenih za glasanje.
Na kraju, Raportovo istraživanje u samo nekoliko općinskih i gradskih izbornih komisija pokazalo je da je problem onemogućenog glasanja na izborima biračima u bolnicama itekako prisutan i izražen.
Iako su za Raport iz nekih bolnica uoči izbora navodili da će omogućiti glasanje svim pacijentima koji to budu željeli , sada, nakon izbora pokazalo se da to i nije tako.
Također i iz općinskih i gradskih izbornih komisija koje smo kontaktirali jasnog su stava da ovaj problem treba što prije rješavati.
Nejasno je i da li u nekim bolnicama ima pacijenata koji su na višemjesečnom liječenju i da li su, ukoliko je odgovor potvrdan, bolnice mogle dostaviti barem podatke za te pacijente.
Međutim, očigledno da niko ne vrši takvu vrstu kontrole.
Sada je na Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali i zakonodavcu, u ovom slučaju Parlamentarnoj skupštini BiH da već za naredne izbore omoguće svim građanima BiH, ma gdje bili na dan izbora, da mogu ostvariti svoje demokratsko pravo.
