Vijeće ministara BiH na prošlosedmičnoj sjednici trebalo je utvrditi rang-listu kandidata za izbor sedam članova Komisije za koncesije BiH, ali je to spriječio Staša Košarac (SNSD), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, saznaje Raport.
Prema Raportovim saznanjima Košarac je povukao s dnevnog reda tačku o usvajanju rang liste najboljih kandidata za izbor i imenovanje sedam članova Komisije za koncesije, uz obrazloženje „da nema nikakvih imenovanja dok se ne imenuje direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA“.
Na ovaj način Košarac i SNSD prvi put su podržali stav Nenada Nešića (DNS), ministra sigurnosti BiH koji je već najavio da kadrovska pitanja u Vijeću ministara BIH neće biti rješavana dok se na čelo SIPA-e ne imenuje Slobodan Radinković, aktuelni načelnik Policijske uprave Doboj kojeg je Nešić uprkos tome što je Radinković bio trećeplasirani na rang listi za tu poziciju, predložio da bude direktor SIPA-e.
SNSD-u odgovara blokada imenovanja direktora SIPA-e
Podsjećamo, imenovanju Radinkovića na čelo SIPA-e protive se ministri iz reda „Trojke“ zbog informacija da je povezan s kriminalom, te da se njegovo ime spominje i u Sky aplikaciji.
No, prema Raportovim saznanjima SNSD-u i Košarcu u ovom trenutku odgovara blokada imenovanja direktora SIPA-e, upravo iz razloga da bi s tim opstrukcijama trgovali i koristili ih za svoje „više“ ciljeve, prvenstveno nastavak otimačine državne imovine.
U slučaju da ministri Trojke nastave odbijati imenovanje Radinkovića ,to ide u prilog aktuelnog direktora SIPA-e Darka Ćuluma i SNSD-a, jer Ćulum, kadar kojeg su ranije podržavali ionako već obavlja tu funkciju.
S druge strane, SNSD će se nastaviti tobože ljutiti zbog blokade imenovanja Radinkovića, a u međuvremenu će kočiti sve one procese koji im ne odgovaraju.
U ovom trenutku to je iskoristio Košarac za blokadu imenovanja članova Komisije za koncesije BiH, veoma važnog državnog tijela, čije imenovanje Košarac kao resorni ministar opstruira već godinama.
Nakon što je godinama kao ministar u ministarstvu koje je nadležno za raspisivanje i provedbu konkursne procedure za izbor članova ove komisije, prvo odbijao da to provede, pa potom raspisivao i poništavao konkurse, Košarac je „ispucavši“ sve mogućnosti, nedavno ipak odlučio da se konkursna procedura za ovaj izbor, uspješno okonča, no sada je ponovo posegnuo za blokadama.
A, zašto je SNSD-u i Košarcu stalo da ne bude imenovana nova Komisija za koncesije BiH uprkos tome što su sada u ovom tijelu samo četiri od potrebnih sedam članova, a i njima je još prije desetak godina istekao mandat i što godinama na plate i zakup prostorije za Komisiju iz budžeta odlaze milioni, a to tijelo ništa i ne radi?
Po svaku cijenu žele zaustaviti odluku o koncesijama na Drini
Prije svega SNSD i Košarac na ovaj način žele zaustaviti provedbu Odluke Ustavnog suda BiH iz 2021. godine prema kojoj je Komisija za koncesije BiH zadužena da riješi sporna pitanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, koja su nastala u vezi s dodjelom koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini i to HE „Buk Bijela“ HE „Paunci“ i HE „Foča“. Poznato je da je RS gradnju ovih elektrana dogovorila sa Srbijom bez saglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine.
Za SNSD i Košarca je najbolnije što se u toj odluci, iako Ustavni sud BiH nije raspravljao o meritumu stvari, ipak navode citati iz nekih ranijih odluka da vode, odnosno rijeke u BiH jesu državna imovina, a sama činjenica da je državna Komisija označena kao adresa za rješavanje spora jasno govori o državnoj nadležnosti.
Također, i SNSD-u i Košarcu je jasno da bi Komisija kada bi bila imenovana , shodno Zakonu o koncesijama BiH odlučujući o ovom sporu mogla jedino da ga donese u korist države BiH i da bi raniji sporazumi koje je RS potpisao sa Srbijom o elektranama na Drini morali biti poništeni.
Inače, Ustavni sud BiH je još 2021. godine dao tromjesečni rok tadašnjoj Komisiji za koncesije BiH da riješi spor između entiteta RS i BiH u vezi s koncesijama za hidroelektrane na Drini, pa je taj rok produžio za šest mjeseci, a potom je Ustavni sud BiH podnio i prijavu Tužilaštvu BiH protiv Komisije zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH.
Međutim nije poznato kakav je epilog u konačnici dobila ta prijava, a Raport odgovor o tome čeka od Tužilaštva BiH.
Odgovor na naš upit o okončanim i eventualno novim sporovima koji se vode protiv Komisije za koncesije BiH tražili smo i od Suda BiH i ukoliko dobijemo njihov odgovor, naknadno ćemo ga objaviti.
Amović: Nije lako biti "između čekića i nakovnja"
Prije najnovije blokade, SNSD i Košarac su pokušali manipulisati s nekima od dosadašnjih članova Komisije iz RS-a, na način da Komisija u krnjem i sastavu koji nije u skladu sa Zakonom, donesu nelegalnu odluku o ovom sporu, odnosno da unutar Komisije „sklepaju“ nezakonitu Zajedničku komisiju za koncesije koja je trebala donijeti odluku o elektranama na Drini po mjeri SNSD-a.
Miomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH kojoj je istekao mandat, u izjavi za Raport je kazao da ne zna zbog čega je tačka o utvrđivanju rang-liste najboljih kandidata za nove članove komisije skinuta s dnevnog reda.
O svemu što se dešavalo u Komisiji nakon obaveze koju im je dao Ustavni sud BiH, Amović nije htio komentarisati, samo je kratko kazao da bi prema informacijama koje je dobio prilikom posljednjeg odlaska u Tužilaštvo BiH „aktivnosti koje vodi Tužilaštvo BiH trebale brzo biti okončane“.
„.Ne bih oko detalja, mi smo to analizirali nekoliko mjeseci, bilo je određenih propusta i s jedne i s druge strane, ali moglo se razriješiti vrlo jednostavno da je bilo volje, ali to su detalji koje ne bih komentirao. Ne možeš stalno biti između čekića i nakovnja, jedni te tjeraju da nešto uradiš , a drugi, nisu u mogućnosti to uraditi . Kao Komisija smo pritisnuti da nešto uradimo, a nemamo kapaciteta. Mi čekamo da se izabere nova Komisija i da nas razriješe“- kazao je Amović za Raport, ne pojašnjavajući ko je u ovoj situaciji "čekić,a ko nakovanj".
Komisija je godinama u rasulu, a troši milione maraka
Zahtjev za rješavanje spora između entiteta RS i države BiH Ustavnom sudu BiH, podsjećamo, krajem 2020. godine podnijela su 24 poslanika Predstavničkog doma PSBiH koji su tražili i donošenje privremene mjere kojom bi aktivnosti na projektu gradnje hidroelektrana na Drini zbog ocjene da su neustavne bile obustavljene.
Ustavni sud BiH prije više od tri godine nije donio privremenu mjeru, a zaduženje tadašnjeg sastava Komisije da u roku tri mjeseca riješi spor samo je dodatno zakomplikovalo stvari.
Naime i u vrijeme kada je Ustavni sud BiH obavezao Komisiju da riješi spor između RS i BiH, ta komisija je bila faktički u rasulu i bio je upitan i legalitet i legitimitet i njenog djelovanja, a samim tim i donošenja odluka, jer je radila već tada u krnjem sastavu koji nije bio u skladu a Zakonom o koncesijama koji propisuje da po tri člana imaju prebivalište u FBiH i RS, a jedna u Brčko distriktu,što nije bilo ispoštovano, jer je samo jedan član bio s područja FBiH, a ostali su bili iz RS.
Najnovija igra SNSD-a s bojkotom izbora Komisije za koncesije BiH novi je pokušaj da se državna imovina BiH uzurpira i eksploatiše s nivoa entiteta uz potpuno ignorisanje države.
Važno je spomenuti i da je Ustavni sud BiH odluku s kojom je Državnu komisiju za koncesije označio kao nadležnu za rješavanje spora s entitetom RS donio u vrijeme kada je taj sud radio u punom sastavu od devet članova među kojima su bila i dvojica sudija iz entiteta RS i oni nisu imali izdvojeno mišljenje o nadležnosti tog tijela za rješavanje spora između države BiH i entiteta, što je za SNSD i Košarca koji se zalagao čak i za ukidanje Komisije za koncesije BiH , bilo izuzetno teško.
Od vremena donošenja te odluke u kojoj stoje pojašnjenja da su rijeke državna imovina počelo je agresivnije agitovanje na ustavni sud BiH i počela je provedba strategije prema kojoj Narodna skupština RS-a , odnosno SNSD-ova većina u njoj, neće predlagati sudije u Ustavni sud BiH, što je u konačnici i provedeno.
