Nova i zasad nerecenzirana studija upozorava da Zemljini prirodni sistemi apsorpcije ugljika slabe, prijeteći ubrzanjem globalnog zatopljenja ukoliko se emisije fosilnih goriva drastično ne smanje.
Studija koja čeka naučne recenzije upozorava da bi rekordne emisije ugljika 2023. godine mogle signalizirati da prirodni sistemi apsorpcije ugljika na Zemlji zapravo posrću. Naučnici su otkrili da je prošlogodišnji porast atmosferskog CO2, koji se poklopio s ekstremnom vrućinom, vjerojatno oslabio sposobnost kopnenih ekosistema da apsorbiraju ugljik iz atmosfere. Historijski gledano, ti su ekosistemi, zajedno s okeanima, apsorbirali su otprilike polovicu emisija CO2 koje je stvorio čovjek, što navedeni pad čini alarmantnim.
Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u SAD, naglasio je ozbiljnost situacije na Sedmici klime u New Yorku. Priroda je do sada bila uravnotežavala naše zlostavljanje. Tome se sad bliži kraj, rekao je Rockström, a prenosi The Guardian.
Objašnjenja koja su nedostajala
Klimatski modeli nisu objasnili takav kolaps u prirodnoj apsorpciji ugljika, potencijalno objašnjavajući zašto se globalno zagrijavanje ubrzava iznad predviđanja. Prethodne pretpostavke ukazivale su na pogrešne proračune ili promjene u propisima o brodarstvu koje su promijenile aerosole koji reflektiraju toplinu.
Preliminarni rezultati ekologa Piyu Kea s kineskog Univerziteta Tsinghua ukazuju na privremeni zastoj u apsorpciji ugljika putem kopnenih ekosistema u 2023. godini. Dok su se emisije CO2 povećale za samo 0,6 posto, rast atmosferskog CO2 iznad havajske stanice Mauna Loa porastao je za 86 posto u usporedbi s 2022. godinom. To implicira slabljenje apsorpcije kopna i okeana bez presedana, ističu autori studije, postavljajući pitanje gdje i zašto je došlo do ovog pada.
Bez učinkovitog tehnološkog odgovora na problem
Amazonska prašuma doživjela je najveći pad u apsorpciji ugljika, potaknut sušom i šumskim požarima. Keov tim upozorio je da bi oporavak mogao trajati desetljećima. Šume spaljene u Kanadi neće u potpunosti obnoviti svoju apsorpciju ugljika u narednim desetljećima, s obzirom da je potrebno oko 100 godina da to drveće obnovi svoju početnu biomasu, upozoravaju autori navedene studije koja je trenutno dostupna na stranici arXiv.
Uprkos naporima da se poveća prirodna apsorpcija ugljika, tehnologija još nije pružila učinkovito rješenje za to. Meteorolog sa Univerziteta Exeter koji nije sudjelovao u istraživanju, Pierre Friedlingstein, naglasio je još jednom i potrebu za smanjenjem emisija fosilnih goriva. Stvarno, stvarno se moramo pozabaviti velikim problemom - emisijama fosilnih goriva u svim sektorima, poručio je, piše Science Alert.
