Prava kineska blokada Tajvana bila bi ratni čin i imala bi dalekosežne posljedice za međunarodnu trgovinu, rekao je u srijedu ministar odbrane Wellington Koo nakon prošlosedmičnih vježbi Kine koje su prakticirale takav scenarij.
Kina, koja demokratski uređen Tajvan smatra svojim teritorijem, tokom proteklih pet godina organizirala je gotovo svakodnevne vojne aktivnosti oko otoka, uključujući ratne igre koje su prakticirale blokade i napade na luke. Tajvanska vlada odbacuje tvrdnje Pekinga o suverenitetu.
Najnovije kineske ratne igre oko otoka, izvedene prošle sedmice, uključivale su simulaciju blokade ključnih luka i područja te napad na morske i kopnene ciljeve, rekao je Peking.
Obraćajući se novinarima u parlamentu, Koo je primijetio da dok su ti "Joint Sword-2024B" ocrtavali područje vježbe, nije bilo zona zabrane leta ili plovidbe.
“Ako stvarno želite provesti takozvanu blokadu, koja prema međunarodnom pravu zabranjuje svim avionima i brodovima ulazak u to područje, onda se to, prema rezolucijama Ujedinjenih naroda, smatra oblikom rata”, rekao je.
"Želim naglasiti da su vježbe potpuno drugačije od blokade, kao što bi bio i utjecaj na međunarodnu zajednicu."
Ukazujući na podatke koji pokazuju da jedna petina globalnog tereta prolazi kroz Tajvanski tjesnac, blokada bi imala posljedice izvan Tajvana, rekao je Koo.
“Međunarodna zajednica nije mogla sjediti sa strane i samo gledati.”
Dok te ratne igre traju samo jedan dan, kineska vojna aktivnost je nastavljena. Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.
Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je ranije u srijedu da je grupa kineskih nosača aviona plovila kroz Tajvanski tjesnac, putujući u smjeru sjevera nakon što je prošla kroz vode u blizini otočja Pratas pod kontrolom Tajvana.
Ministarstvo je saopćilo da su kineski brodovi, predvođeni Liaoningom, najstarijim od tri kineska nosača aviona, uočeni u utorak navečer, a njegove snage nadziru flotu. Prate su na sjevernom kraju Južnog kineskog mora.
Koo je rekao da je Liaoning plovio zapadnom stranom središnje linije tjesnaca, neslužbene barijere između dviju strana koju Kina kaže da ne priznaje.
Kinesko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Liaoning je bio uključen u one iste kineske ratne igre prošle sedmice u blizini Tajvana.
Tajvan je u to vrijeme rekao da je Liaoning djelovao uz jugoistočnu obalu otoka tokom tih vježbi, lansirajući avione sa svoje palube.
Japan je prošlog mjeseca rekao da je isti prijevoznik prvi put ušao u susjedne vode Japana.
Kina je već plovila svojim brodovima kroz strateški tjesnac, uključujući i decembar, neposredno prije izbora u Tajvanu.
Kina kaže da jedina ima nadležnost nad gotovo 180 kilometara širokim vodenim putem koji je glavni prolaz za međunarodnu trgovinu. Tajvan i Sjedinjene Države to osporavaju, tvrdeći da je Tajvanski tjesnac međunarodni plovni put.
Američka mornarica redovito plovi kroz tjesnac kako bi potvrdila pravo na slobodu plovidbe. Druge savezničke nacije, poput Kanade, Njemačke i Britanije također su izvele slične misije, na ljutnju Pekinga.
Tajvan je također zabrinut zbog kineske upotrebe svoje obalne straže u nedavnim ratnim vježbama, a posebno je zabrinut da bi se mogli ukrcati na tajvanske civilne brodove i pregledati ih dok Peking nastoji uspostaviti zakonsku vlast u tjesnacu.
Tajvanska obalna straža, u izvještaju parlamentu u srijedu, rekla je da će, ako se to dogodi, njezini brodovi odgovoriti prema načelu "niti provocirati niti uzmicati" i zaustaviti takva djela "svom svojom snagom".