važna povezanost

Tri srčana oboljenja koja utječu i na mozak

Iako su mozak i srce različiti organi, najnovija istraživanja Američkog udruženja za srce (AHA) ističu njihovu važnu povezanost.

Srčana stanja poput atrijalne fibrilacije, srčane insuficijencije i koronarne bolesti mogu značajno utjecati na zdravlje mozga, povećavajući rizik od kognitivnog pada i demencije.

Istraživači su istakli da upravljanje zdravljem srca od najranijeg uzrasta može spriječiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, zaštititi zdravlje mozga i smanjiti rizik od kognitivnog pada.

Atrijalna fibrilacija

To je najčešći poremećaj srčanog ritma (srčana aritmija) koji pogađa milione odraslih. To je i jedan od pet najčešćih uzroka hospitalizacije zbog kardiovaskularnih bolesti.

Ovo stanje može povećati rizik od moždanog udara i dovesti do stanja kao što je demencija.

Atrijalna fibrilacija takođe direktno povećava rizik od kognitivnog pada za 39 posto, ističe Udruženje, jer može da oslabi sposobnost srca da pumpa krv, čime se smanjuje snabdijevanje mozga kiseonikom i hranljivim materijama.

Uz ovo stanje, važno je napomenuti da upravljanje faktorima rizika kao što su visok krvni pritisak i dobra kontrola dijabetesa može pomoći u smanjenju ovih efekata.

Srčana insuficijencija

Srčana insuficijencija ne znači da srce prestaje da radi, već da ne pumpa krv dovoljno efikasno.

Ova smanjena cirkulacija utječe na mozak, otežavajući mu da dobije kiseonik i hranljive materije, što može dovesti do problema s pamćenjem i organizacijom.

Prema izvještaju Američkog udruženja za srce, 50 posto osoba sa srčanom insuficijencijom doživljava kognitivni pad. Zato je važno brinuti se o zdravlju srca kroz ishranu, vježbanje i redovne medicinske preglede kako bi se smanjili ovi rizici.

Koronarna bolest srca

Ovaj oblik srčane bolesti nastaje kada se plak nakuplja u arterijama srca, smanjujući protok krvi i može dovesti do srčanog i moždanog udara.

Nakupljanje plaka može početi u djetinjstvu.

Pomenuta studija je pokazala da osobe sa koronarnom bolešti imaju 27 posto veći rizik od razvoja demencije.

Kao i prethodna dva oblika srčanih oboljenja, koronarna bolest je također povezana sa upalom koja doprinosi oštećenju i srca i mozga.

Prevencija je ključ

Prevencija je ključna za održavanje zdravlja srca i mozga.

Uprkos činjenici da ne postoji lijek za demenciju, studija sugerira da zdrav način života može usporiti kognitivni pad.

Važni zdravstveni savjeti koje je istakla AHA su sljedeći: jedite uravnoteženu, mediteransku ishranu, ostanite fizički aktivni, prestanite da pušite i ograničite unos alkohola, spavajte dovoljno, održavajte zdravu težinu, kontrolirajte krvni pritisak, holesterol i nivo šećera u krvi.

Osim toga, aktivirajte svoj mozak učenjem novih vještina, prenosi Zivim.hr.