Naša prehrana, uključujući izbor doručka, mogla bi biti prilagođena prema metabolizmu, osobito ako pokušavamo održati liniju. Nova studija sugerira da muškarci i žene različito obrađuju i pohranjuju energiju iz hrane, što može utjecati na uspjeh u mršanju.
Istraživanje provedeno od strane biologinja Stéphanie Abo i Anite Layton s kanadskog Univerziteta Waterloo temelji se na modelima koji opisuju ključne razlike u metabolizmu između spolova nakon nekoliko sati posta. Ti modeli uključuju više organa, što omogućuje precizniji uvid u metaboličke reakcije na hranu.
„Bez obzira pokušavate li izgubiti težinu, održavati je ili jednostavno održavati energiju, važno je razumjeti kako prehrana utječe na metabolizam,“ objašnjava Stéphanie Abo, računalna biologinja uključena u istraživanje. Prema rezultatima istraživanja, muškarcima bolje odgovaraju obroci bogati ugljikohidratima poput zobenih pahuljica i žitarica, dok su za žene prikladniji obroci s većim udjelom masnoća, kao što su omleti ili avokado. Ovi su tipovi hrane bolji za održavanje visokog nivoa energije, smanjenje masnih naslaga te regulaciju nivoa šećera u krvi.
Razlike u metabolizmu muškaraca i žena
Iako je doručak samo dio ukupne prehrane, istraživanje pokazuje da bi odabir odgovarajućih namirnica mogao pozitivno djelovati na metabolizam. Jedan od glavnih problema na koje je upozorila Layton, matematička biologinja, jest manjak istraživanja koje se usredotočuje na žensko tijelo u usporedbi s muškim.
„Često imamo manje podataka o tijelima žena nego o tijelima muškaraca,“ ističe Layton. „Kroz izradu matematičkih modela na temelju postojećih podataka možemo brzo testirati razne hipoteze i prilagoditi eksperimente na načine koji bi s ljudskim subjektima bili nepraktični.“
Model koji su razvile Abo i Layton pokriva metaboličke procese u različitim dijelovima tijela, uključujući srce, jetru, gastrointestinalni trakt, mišićno tkivo te masno tkivo. Također, pratili su veliki broj metabolita (proizvoda metabolizma), uključujući glukozu, glikogen, inzulin i slobodne masne kiseline (FFAs) tokom razdoblja hranjenja i posta.
Ključne razlike u sagorijevanju masti
Jedan od ključnih zaključaka istraživanja odnosi se na različite načine na koje muškarci i žene sagorijevaju masti nakon obroka. Ove razlike su temelj za preporuke o tome koje bi vrste hrane trebale nadopunjavati metaboličke procese umjesto da ih ometaju.
„Iako žene prosječno imaju više tjelesnih masnoća nego muškarci, ne biste pomislili da sagorijevaju manje masti, ali to nije slučaj,“ objašnjava Layton. „Rezultati modela sugeriraju da žene pohranjuju više masti odmah nakon obroka, ali tokom posta sagorijevaju više masti.“
Ove razlike u korištenju i pohrani energije mogle bi se djelomično objasniti biološkim procesom poznatim kao TG-FFA ciklus, koji vrijedi dodatno istražiti u budućim studijama.
Učinci na svakodnevni život
Abo i Layton naglašavaju da bi ove informacije mogle imati velik utjecaj na način na koji biramo prehranu u svakodnevnom životu. „Naš stil života značajno utječe na naše zdravlje,“ objašnjava Abo. „Vodimo užurbane živote, stoga je važno razumjeti kako naizgled beznačajne odluke, poput odabira doručka, mogu utjecati na naše zdravlje i nivo energije.“
Ova nova istraživanja otvaraju prostor za daljnje istraživanje kako prehrana može biti bolje prilagođena individualnim potrebama metabolizma te kako svakodnevni izbori mogu pozitivno utjecati na dugoročno zdravlje i vitalnost.
