Najčešće zvijezde u svemiru su manje i hladnije od našeg Sunca, ali mogu biti puno nasilnije kada su u pitanju aktivnosti i intenzivno ultraljubičasto zračenje.
Mnogi stjenoviti svjetovi pronađeni su oko ovih M-patuljastih zvijezda, ali njihovo temperamentno ponašanje natjeralo je istraživače da posumnjaju u njihovu prikladnost za život. Nova studija tvrdi da je moguće da ti svjetovi zapravo održavaju atmosferu (ako slijede određenu evoluciju).
Tim koji stoji iza studije modelirao je planete od njihovog rastaljenog porijekla do formiranja stjenovite kore i atmosfere. Simulacije su pokazale da je zvijezda vjerojatno uništila prvu atmosferu koja se formirala - ali mogla bi se formirati druga atmosfera, a planeti bi je mogli zadržati.
"Jedno od trenutno najintrigantnijih pitanja u astronomiji egzoplaneta je: mogu li stjenoviti planeti koji kruže oko M-patuljastih zvijezda održavati atmosferu koja bi mogla podržavati život?" glavni autor docent Joshua Krissansen-Totton sa Sveučilišta u Washingtonu, rekao je u izjavi.
"Naša otkrića daju razloga za očekivanje da neki od ovih planeta imaju atmosferu, što značajno povećava izglede da ovi uobičajeni planetarni sustavi mogu podržavati život."
Ideja je da bi, sve dok su planeti u nastanjivoj zoni i nisu preblizu zvijezde, trebali moći dovoljno brzo formirati vodu u svojoj atmosferi. Isprva bi rastopljeni planet bio obavijen vodikom i zvijezda bi ga otpuhala – ali na planetima s umjerenom temperaturom vodik bi se spojio s kisikom u vodu.
Voda i drugi teži plinovi tada bi formirali atmosferu za koju su simulacije pokazale da je stabilna tijekom vremena. Ovi hladniji planeti, na kojima kiša brzo nastaje, imaju stabilniju atmosferu.
Sedam planeta u sustavu TRAPPIST-1 savršeni su primjeri stjenovitih svjetova oko M-patuljka. JWST ih trenutno proučava, ali dosad su objavljeni samo podaci o najbližim svjetovima – i, kao što se i očekivalo, malo je vjerovatno da će imati atmosferu.
"JWST-u je lakše promatrati toplije planete najbliže zvijezdi jer oni emitiraju više toplinskog zračenja, na koje ne utječu toliko smetnje zvijezde. Za te planete imamo prilično nedvosmislen odgovor: oni nemaju gusta atmosfera", rekao je Krissansen-Totton.
"Za mene je ovaj rezultat zanimljiv jer sugerira da bi umjereniji planeti mogli imati atmosferu i da bi ih trebalo pomno ispitati teleskopima, posebno s obzirom na njihov potencijal za stanovanje."
Rad je objavljen u časopisu Nature Communications.
