Fondacija "Čuvari baštine - Bassania" iz sedmice u sedmicu obaviještava javnost o značajnim otkrićima do kojih dolaze te na taj način pokušavaju očuvati našu historiju i naslijeđe.
Posljednje značajno otkriće 'Bassanie' jeste to što su uspjeli locirati grob Batona Dezidijatskog, legendarnog vođe Batonovog ustanka protiv Rimskog carstva, u Ravenni (Italija), a prošle sedmice su objavili da su locirali Batonovu Villu Rustica također u Ravenni.
Pitali smo direktora Fondacije 'Bassania' Emira Medanhodžića koliko su ova i ranija njihova otkrića značajna za našu zemlju.
Kapitalna otkrića
Medanhodžić ističe da su ovo kapitalna otkrića jer, prema njegovom mišljenju, Baton je bio najveći junak i vojskovođa u historiji Bosne i Hercegovine.
Dvije hiljade godina niko nije znao gdje je ta vila Rustica niti gdje je on sahranjen, govori nam Medanhodžić.
Pojašnjava da su oni u Fondaciji uz pomoć jednog arheologa, doktora nauka, Radovana Kovačevića iz Inđije uspjeli saznati za Batonov grob.
"Išli smo s njim da razgovaramo, on je u Ravenni magistrirao i pričao je sa sveštenicima koji su mu usmeno prenijeli informaciju gdje je Baton sahranjen, a koje je on zatim prenio nama. Naravno da nakon 2.000 godina tu nema ni ploče, ni table. Iskopana su sva groblja, i Rimsko i Gotsko, nismo uspjeli saznati gdje su kosti sklonjene, ali to je definitivno lokacija groba Batona", govori Medanhodžić.
Veza Batona sa Bosnom
Objasnio nam je i vezu Batona i Teodorika Velikog koji je vladao Bosnom u 5. i 6. vijeku.
"Teodorik je bio i Rimski car, uzeo je svoje sjedište tamo, a kao vladar Bosne je znao o Ilirima i imao je spomen na Batona jer Baton nije bio bilo kakav junak već general rimske legije te je kao značajna ličnost dobio tu Villu Rusticu da uživa do kraja života. Postojao je sporazum između Ilira i Rimljana da se on izmjesti iz Bosne, da ima kao neki pritvor u toj vili i da se ne smije nikad vratiti u Bosnu da ne bi mogao ponovo dizati spomen", govori Medanhodžić u razgovoru za Raport.
Vođeni tim informacijama, Bassania kreće put Italije na lice mjesta.
Ističe da je cijeli projekat finansirao njegov prijatelj Edin Garaplija te da će nastaviti rad na ovom projektu kako bi dublje osvijetlili ovu priču i dokumentovali je.
Ističe da su u Ravenni za sedam dana boravka obišli sve značajne Teodorikove lokacije, njegove bazilike, mauzolej, krstionicu, itd.
"Želja nam je da damo svoj doprinos jer niko iz BiH nije znao gdje je ta vila i gdje je sahranjen Baton. Naša je ideja da kroz historiju povežemo i Rimsko carstvo i Batona Dezidijatskog, priču o pomirenju u integracije i rasvjetljenje naše historije. Drago mi je da smo obišli te lokacije i da ih prenesemo našoj javnosti."
Preko dojava do otkrića
Zanimalo nas je kako Fondacija dolazi do tih otkrića, a direktor Medanhodžić otkriva da je to inače uvijek putem dojava od lokalnog stanovništva.
"Ljudi nešto vide, ali ne znaju šta je to pa mene zovu da provjerim. Nekad se i razočaram jer nekad malo preuveličavaju i misle da je to uvijek nešto važno i spektakularno pa onda ja to ocijenim."
Nakon što lociraju određenu znamenitost, očiste je, saniraju, onda animiraju arheologe da oni dođu i iskopaju,, ali i ostale koji se time bave kako bi došli i pomogli im da zajedno to riješe.
'Vlast nezainteresovana za našu prošlost'
Ističe da se u BiH jako malo bavi arheologijom, da za to nema dovoljno sredstava, te da ni vlast, kako kaže, nema interesovanja da se malo dublje prouči naša prošlost.
Pitali smo i ko čuva ta blaga nakon što ih oni otkriju i koja je dalja procedura.
Direktor Bassanie ističe da tu postoji veliki problem jer muzeji ne žele da otkupe ta nalazišta kao svugdje u svijetu.
"To kod nas ne postoji, muzeji nemaju para i neće to da uzimaju."
Ističe da su sva velika arheološka nalazišta pronašli lokalni ljudi.
"90% nalazišta pronašli su ljudi kopajući slučajno traktorima, lopatama,… onda to daju u muzej gdje oni to obrade i čuvaju. Međutim, ranije, u socijalističkom periodu je bio uređen sistem, imali su sredstva za otkup legata, donacije, a sada to nije slučaj, muzeji bi to uzeli ali nemaju para. To je jedan začarani krug. Krivi su traktoristi što se time zanimaju, a nisu krivi ovi što bi to trebali da čuvaju", govori Medanhodžić.
Navodi da su oni iz Fondacije inicirali neke ideje da se to zakonski riješi.
Saradnja na širem nivou
S druge strane, cilj im je kaže da uspostave saradnju sa vlastima u Ravenni.
"Bili smo u Bologni, i sve smo pripremili kako bi osmislili jedan EU projekat, da uključimo sarajevski, beogradski, zagrebački, bolonjski univerzitet i da sklopimo sve te institucije zajedno pa da se naprave snimci dronovima, da se vrše arheološka iskopavanja, da se obilježe i postave table… imamo to sve u pripremi ali to se treba uvezati. To su milionski troškovi i to nije baš lako uvezati", ističe.
Dodaje da nema poduzetničkog duha ni kod naših historičara i istraživača, arheologa pa da oni to pronalaze, jer on nije arheolog.
Inače, Fondacija Čuvari baštine - Bassania osnovana je 2021., godine. Imaju svoju Upravu od 7 članova, a Medanhodžić je predsjednik Uprave te svi rade kao volonteri.
Fondacija je izdala i knjigu 'Od Batona do Kulina'.
Svakog vikenda izlaze na teren, a u zadnje tri godine su otkrili 50 neevidentiranih nekropola stećaka.
"Mi nismo profesionalci, ali imamo svoju mrežu ljudi od nekoliko stotina saradnika koji me svakodnevno zovu i obavještavaju šta se dešava", navodi.
Intervencija na Sokocu
U razgovoru za Raport ističe da po pozivu ide na Sokolac.
"UNESCO-ova nekropola na Sokocu blizu Luburić polja, na dvije lokacije, općina hoće da asfaltira put preko same nekropole stećaka! Čovjek me pozvao da dođem i da to zaustavimo", govori direkotr Fondacije.
Pojašnjava da oni tako rade, odnosno da imaju svoju mrežu ljudi od Velike Kladuše do Trebinja koji ih kontaktiraju.
Podsjeća da je prilikom gradnje magistralnog puta u Šadićima (RS) porušena "najveća nekropola od 200 stećaka" te da su ga tada ljudi zvali i prijavili da "bageri lome stećke" nakon čega su oni iz Fondacije alarmirali javnost.
"Mi možemo da uputimo dopis Zavodu za zaštitu spoomenika RS-a, mi nemamo nikakvu silu, nismo ni policija ni inspekcija, možemo samo utjecati na svijest ljudi da to ne rade, ne lome, ne asfaltiraju… Zavodi za zaštitu spomenika su prva linija odbrane i zaštite spomenika, ako oni ne rade svoj posao, šta onda ja tu mogu pričati."
Naglašava da mu puno znači podrška građana koji su prepoznali rad Fondacije i cijene to što oni rade.
"Baton - heroj iz mladosti"
U razgovoru još ističe da su mu najdraža ova posljednja otkrića iz Ravenne jer je vezano za Batona.
"On je neki moj heroj iz mladosti i ja njega uvijek zamišljam kao najvećeg jer boriti se protiv 200 hiljada Rimljana nije mala stvar. 250 godina Rim nije mogao da pobijedi Ilire. To je kao da mi sada zaratimo sa NATO-om i to da traje 4 godine", navodi Medanhodžić.
Posebno je ponosan na postignuće Fondacije i 50 novih neevidentiranih nekropola stećaka u zadnje tri godine.
"Svaka je lijepa na svoj način, ne mogu izdvojiti nijednu, to su kao moja djeca", zaključuje u razgovoru za Raport direktor Fondacije "Čuvari Baštine - Bassania" Emir Medanhodžić.
