Zabrinjavajuća epidemiološka situacija je u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo (UKCS) gdje su smještena 54 pacijenta sa teškom kliničkom slikom. Bosansko-hercegovačka radio-televizija (BHRT) javlja da je osamdeset zaposlenika UKCS pozitivno na korona virus, dok je 358 na bolovanju. Druga najveća zdravstvena ustanova za zbrinjavanje COVID-pacijenata u Sarajevu, Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš", u srijedu (10.3.) je hospitalizirala 131 osobu, što je najveći broj zabilježen u ovoj bolnici tokom jednog dana.
Na opterećenje zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo (KS) upozorava i specijalista infektologije dr. Bakir Nakaš. On smatra da bi moglo doći do kolapsa ukoliko se ne uspostave nove mjere.
"Izloženi smo agresivnijem i zaraznijem virusu koji izaziva veći broj zaraženih i teža stanja onih sa upalom pluća. Zato je zdravstveni sistem u ovom trenutku prilično opterećen i ukoliko ne budemo uspostavili nove mjere, može doći do kolapsa. KS ima najveći broj zdravstvenih kapaciteta, ali nemamo svježih kadrova koji bi zamijenili zaražene i umorne", rekao je Nakaš.
Porast broja smrtnih slučajeva u Sarajevu
U ponedjeljak (8.3.) je u KS evidentirano 9 preminulih osoba, a zaraženo je 451, u utorak (9.3.) je od posljedica COVID-19 umrlo 16, a zaraženo 650 osoba, u srijedu (10.3.) je evidentirano 7 smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa COVID-19 i 566 inficiranih građana Sarajeva. U Kantonu Sarajevo je oko 3.800 evidentiranih aktivnih slučajeva COVID-19 infekcije, ali se pretpostavlja da je broj zaraženih mnogo veći.
Suočena s povećanjem broja zaraženih i smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa COVID 19, Vlada KS usvojila je mjere djelimičnog zatvaranja (lockdown). Lockdown u KS počeo je u petak (12.3.) u 20 sati, а trajat će do ponedjeljka (15.3.). Na snazi je policijski sat, odnosno zabrana kretanja od 23 sata do 5 sati. Većina poslovnih subjekata tokom vikenda neće raditi. Do 26. marta nastava u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima, u potpunosti će se odvijati online, a izuzetak su vrtići i škole za djecu s poteškoćama u razvoju.
Moguća građanska neposlušnost
Na lockdown reagiraju hotelijeri i ugostitelji, protestnom šetnjom ispred zgrade Vlade KS, te povremenim blokadama saobraćaja. Traže potpuno zatvaranje države i nabavku vakcina. "Potpuni lockdown BiH, ako ćemo rješavati ovu situaciju! Zašto se samo KS uništava? Mi ugostitelji više ne možemo dalje, naša egzistencija je totalno ugrožena" kaže Adil Šurković, predsjednik lokalnog udruženja ugostitelja. Najavljeni su novi protesti, ali i građanski "neposluh", jer ugostitelji tvrde da neće ispoštovati lockdown.
Nadležne službe su samo u ponedjeljak (8.3.) na području cijele BiH evidentirale 1.251 novozaraženu osobu, i 48 smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa COVID-19. Internist i imunolog dr. Jasenko Karamehić kaže da se BiH već duži vremenski period nalazi u samom vrhu u svijetu i Evropi po broju umrlih. "To nimalo nije dobro, svakodnevno se povećava broj inficiranih, a i broj umrlih koji su inficirani je vrlo velik za zemlju od nepuna 3 miliona stanovnika. Nadam se da će najavljeni lockdown u Sarajevu popraviti epidemiološku sliku", kaže Karamehić.
Serbien spendet Covid-19 Impfungen an Bosnien und Herzegowina
Zdravstveni radnici u KS primili su vakcine AstraZeneca koje je Federaciji BiH donirala Srbija
Međusobna optuživanja
Sagovornik DW-a konstatira kako se i u vrijeme drastičnog povećanja broja inficiranih i smrtnih slučajeva u Sarajevu vodi politička rasprava o odgovornosti u okviru koje dominiraju, često neargumentirane, međusobne optužbe pozicije i opozicije. "Ovdje politika nepotrebno dominira. Ovo nije normalna nego stranačka i potpuno neuređena država koju već 30 godina vode nacionalne stranke koje su i najveći krivac za aktuelnu situaciju. U kriznim štabovima sjede nekompetentni ljudi, bez zavidnih medicinskih biografija, dok su pravi stručnjaci marginalizirani", kaže Karamehić.
Novinar Eldar Dizdarević često ukazuje na "nelogičnosti" i "nezakonitosti" u jeku pandemije. On ne osporava da je epidemiološka situacija u BiH, posebno u Sarajevu, teška, ali smatra da se podaci o uzrocima smrti moraju uzeti s rezervom s obzirom na to da "u BiH, navjerovatnije, nijedan smrtni slučaj nije potvrđen obdukcijom, kao što to nalaže zakon". Dizdarević kaže da na mnoga pitanja još nema adekvatnih odgovora.
Koliko su pouzdani podaci o COVID-19?
Rasprave o opravdanosti lockdowna ponovo su aktuelizirale stare dileme. "Kako to da više nemamo gripe? Sa koliko se amplifikacijskih ciklusa rade PCR testovi kod nas, pri čemu i nauka, a sada i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), kažu da testovi preko 30 ciklusa daju 97 posto lažno pozitivnih rezultata. Nedostaje i odgovor na pitanje koja se terapija kod nas koristi u liječenju COVID pacijenata? Jedan poznanik koji je ležao u bolnici zbog COVID-a i upale pluća rekao mi je da je dobijao samo paracetamol, a da se do ljekara uspio probiti tek deseti dan od početka infekcije", kaže Dizdarević.
U međuvremenu, prvi zdravstveni radnici u KS primili su vakcine AstraZeneca koje je Federaciji BiH donirala Srbija. U petak (12.3.) iz Srbije u BiH stiže drugi kontingent od 5.000 doza za revakcinaciju, ali donirane doze ne zadovoljavaju potrebe zaposlenih u zdravstvu u Federaciji BiH. Zato je ovaj entitet, kritičari kažu - konačno! krenuo u samostalnu nabavku vakcina. Federacija BiH će izdvojiti 11,9 miliona maraka za nabavku ruske vakcine Sputnik V, odnosno 350.000 doza za 175.000 ljudi. Cijena je, ističu zvaničnici, u skladu sa onom koju su plaćale druge države, poput Mađarske. Saopćeno je i da će BiH konačno dobiti i vakacine naručene putem COVAX mehanizma. 23. marta stiže 24.300 doza vakcina Pfizer, 29. marta 36.000 doza vakcina AstraZeneca, a 22. aprila u ovu zemlju stiže još 76.000 doza vakcina, također AstraZeneca, piše DW.
