Kako se bliže izbori u 2025., srednjoevropska politička scena suočava se s promjenama koje bi mogle imati dalekosežne posljedice za budućnost regije, ali i Evropske unije u cjelini.
Proruski blok u Evropi dobiva sve više zamaha, predvođen liderima poput mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog premijera Roberta Fica.
Njihovoj se grupaciji uskoro može pridružiti bivši češki premijer Andrej Babiš, koji ponovno bilježi porast popularnosti među češkim biračima.
Desna retorika
Andrej Babiš, bivši premijer Češke i milijarder s političkim 'kameleonskim' pristupom, donedavno se u češkoj politici isticao kao pragmatičan lider koji se prilagođavao okolnostima i biračima.
Ipak, posljednjih godina njegova stranka Akcija nezadovoljnih građana (ANO) usvojila je čvršću desnu retoriku, kojom se približava ideološkim pozicijama Orbána i Fica.
Na međunarodnoj razini, Babiš podržava narativ prema kojemu bi rat u Ukrajini mogao biti izbjegnut da je Donald Trump ostao na čelu Sjedinjenih Američkih Država, te vjeruje da bi republikanska pobjeda na američkim izborima mogla donijeti mir Evropi.
Također, poput Fica, izražava želju za smanjenjem podrške Ukrajini, što predstavlja suprotstavljanje trenutnim politikama Evropske unije.
U češkoj javnosti i među vodećim zvaničnicima Babišove su pozicije izazvale kritike, a mnogi ga smatraju „Orbanovim pijunom“.
Jan Lipavsky, češki ministar vanjskih poslova, u nedavnom je intervjuu optužio Babiša i njegovu stranku za saradnju s proruskim nacionalistima i ksenofobima u Evropskom parlamentu.
"Pokret ANO postao je Orbanova marioneta", izjavio je Lipavsky, dodavši kako je ANO tokom ljeta pristupio novoj desničarskoj frakciji Patriots u Briselu, koju predvodi Orban, piše Politico.
Snažan povratak ANO-a među češkim biračima
Uprkos kritikama, ANO i Babiš bilježe veliki povratak na češkoj političkoj sceni. Na nedavnim regionalnim izborima u septembru, ANO je osvojio čak 35 posto glasova, što je dramatičan porast u usporedbi s 21 posto iz 2020. godine.
ANO je pobijedio u deset od 13 regija, šaljući snažnu poruku aktuelnoj vladajućoj koaliciji i Briselu.
Vlada Petra Fiale, konzervativnog premijera koji podržava Ukrajinu i EU, suočava se s rekordno niskom podrškom od svega 24 posto – najnižom među češkim vladama od 2013. godine.
Birači nezadovoljni ekonomskom situacijom i visokom inflacijom sve više okreću leđa Fialinoj vladi, dok Babišova popularnost ostaje stabilna uprkos brojnim skandalima koji ga prate već godinama.
Babišov povratak na političku scenu otvara pitanje kako će se Češka pozicionirati unutar EU.
Dok trenutna vlada teži proevropskim politikama i podršci Ukrajini, Babiš se okrenuo retorici protiv vojne pomoći Kijevu te optužuje EU za rast cijena energije i migrantsku krizu.
Ova promjena smjera ojačala je ANO-ovu poziciju na desnici, ali je i dovela do odlaska nekoliko liberalnih članova stranke, uključujući Ditu Charanzovu, bivšu potpredsjednicu Evropskog parlamenta, i Martinu Dlabajovu, europarlamentarku.
Novo savezništvo s desničarskim frakcijama
ANO-ova povezanost s Patriotskom frakcijom u Briselu, kojoj su se pridružile i druge krajnje desne stranke, uključujući Narodnu stranku iz Austrije, dodatno je polarizirala češko društvo.
Liberalniji članovi ANO-a izražavaju neslaganje s ovim smjerom, navodeći da se Babiš okrenuo nacionalističkoj politici.
Charanzova je izjavila kako je ANO pod Babišom prihvatio politiku straha, dok politički analitičari ističu da je stranka napustila prijašnje liberalne vrijednosti.
Kritike dolaze i iz akademskih krugova.
Petr Kaniok, politički analitičar sa Univerziteta Masaryk u Brnu, naglasio je da bi Babiš, ukoliko ponovo dođe na vlast, mogao ciljati institucije poput pravosuđa i javnih medija, slično kao što to čine Orban i Fico.
Kaniok opisuje ANO kao "pokret straha", ističući da bi nova češka vlada pod Babišom mogla slijediti politiku koja bi bila manje proukrajinska i protuevropski nastrojena.
Babišov skepticizam prema Ukrajini i budućnosti EU
Iako EU trenutno pokušava održati jedinstven stav prema ratu u Ukrajini, sve veći broj proruskih i populističkih stranaka otežava postizanje konsenzusa.
Babiš je otvoreno izjavio da "Ukrajina nikada ne bi trebala postati članica EU".
U Evropskom parlamentu, zastupnici ANO-a suzdržali su se ili nisu učestvovali u glasanjima o rezolucijama koje pozivaju na povećanje pomoći Ukrajini.
Babiš tvrdi da Češka treba sama odlučiti o svom budžetu i načinu podrške Ukrajini, naglašavajući kako mu EU ne bi trebala "naređivati" koliko pomoći da izdvoji.
Ondrej Knotek, član ANO-a u Evropskom parlamentu, odbacio je tvrdnje da je ANO proruska stranka.
"Svaki pokušaj da nas se prikaže kao proruske ili prokineske samo odražava strah od našeg rasta i činjenice da smo postali treća najsnažnija grupa u Parlamentu", izjavio je Knotek.
Dodao je da ANO ostaje proevropska stranka koja zastupa pravo na različita mišljenja unutar EU, bez automatskog svrstavanja u krajnju desnicu.
