Fragmenti drevnih virusa ugrađeni u naš DNK pokreću proizvodnju crvenih krvnih stanica tokom kritičnih trenutaka poput trudnoće i gubitka krvi, pokazalo je novo istraživanje koje su proveli naučnici iz SAD i Njemačke.
Njihova je studija otkrila da uspavani virusni elementi, zvani retrotranspozoni, postaju aktivni u krvotvornim matičnim stanicama, pokrećući imunološki odgovor koji pojačava proizvodnju crvenih krvnih stanica. Analiza hematopoetskih matičnih stanica kod miševa dovela je do ovog otkrića jer su se ti retrotranspozoni, zakopani u genomu, probudili i uzrokovali stanične promjene.
Kontraintuitivan proces
Naučnici su otkrili da se ta virusna aktivacija vjerojatno događa i kod ljudi. Uspoređujući uzorke krvi trudnica i žena koje nisu u trudnoći, vidjeli su znakove slične aktivnosti retrotranspozona. Ispitivanja na miševima pokazala su da blokiranje tog procesa dovodi do anemije, uobičajenog rizika za trudnice zbog povećanih fizioloških zahtjeva.
To je suprotno od onoga što smo očekivali. Ako ikada postoji trenutak za zaštitu integriteta genoma i izbjegavanje mutacija, to bi bilo tokom trudnoće, kaže genetičar Sean Morrison sa Univerziteta Texas Southwestern Medical Center.
Čini se da ti virusni elementi, često označeni kao "otpadni DNK", igraju adaptivnu ulogu. Postoje stotine tih sekvencija retrotranspozona u našem genomu. Zašto nisu trajno deaktivirani, kao što je to kod nekih drugih vrsta? Moraju imati neku adaptivnu vrijednost za nas, objašnjava Morrison.
Promjena načina razmišljanja
Studija, koja je objavljena u časopisu Science, također je istaknula ulogu interferona, signalnog proteina koji aktiviraju retrotranspozoni, a koji zauzvrat pojačava aktivnost matičnih stanica. Ovo mijenja način na koji razmišljamo o mehanizmima koji reguliraju regeneraciju tkiva, dodaje Morrison.
Kako retrotranspozoni čine oko 8 posto ljudskog genoma, njihova bi reaktivacija mogla igrati ulogu u raznim regenerativnim procesima. Naš je sljedeći korak pokretanje kliničkog ispitivanja kako bismo produbili svoje razumijevanje o tome kako retrotransposoni funkcioniraju kod pacijenata, poručuje na kraju Alpaslan Tasdogan, genetičar s njemačkog Univerziteta Duisburg-Essen, piše Science Alert.
