Izraelski napadi na vojne ciljeve u Iranu mogli bi predstavljati prekretnicu i potencijalno okončati "40-godišnji tabu", prelazeći granicu nedirektnog sukoba u otvoreni rat, što bi moglo imati značajne regionalne i globalne posljedice.
Neobično je da su izraelski zvaničnici javno priznali ovaj napad, što predstavlja odstupanje od uobičajene prakse jer su izraelske vojne operacije historijski često bile obavljane u tajnosti, napominje CNN.
Decenije neprijateljstava
Unatoč decenijama neprijateljstva, tačnije od Islamske revolucije 1979. godine, direktni vojni sukob između dvije zemlje nikad nije izbio, ali su zato obje strane bile uključene u "rat iz sjene".
On je uključivao izraelske kibernetičke napade, atentate na iranske nuklearne naučnike, iransku podršku proxy-grupama i povremene vojne operacije u Siriji i Libanu.
Prema riječima portparola izraelske vojske Daniela Hagarija, subotnji izraelski napadi su ciljali "strateške sisteme" unutar Irana, što se odnosi na odbrambenu infrastrukturu, posebno iranske sisteme raketne i protuzračne obrane.
Napad je ostavio vidljiv trag na iranskim odbrambenim sposobnostima. Iako su iranski državni mediji u početku umanjivali štetu, lokalni izvještaji i neki stručnjaci, poput Nicole Grajewski iz Carnegie Endowment for International Peace, sugeriraju da je opseg uništenja veći nego što Teheran priznaje.
Iranski radarski i protuzračni sistemi, ključni za prepoznavanje nadolazećih projektila, navodno su kompromitirani, što je izazvalo pitanja unutar iranskog vodstva o tome kako efikasno odgovoriti.
Posebno je značajno oštećenje baze u Shahroudu, koju Korpus Iranske revolucionarne garde (IRGC) koristi za proizvodnju balističkih projektila i lansiranje raketa u sklopu svemirskog programa, prenosi Jutarnji liyst.
Odmah nakon napada, iranski državni mediji umanjili su, pa čak i ismijavali napad.
Suptilna promjena
Međutim, neki su analitičari primijetili nedavnu suptilnu promjenu u retorici.
"Gledajući iranske medije, jasno je da je u toku rasprava o tome treba li i kako odgovoriti, ali retorika se pomiče s umanjivanja značaja napada na obećanje odgovora", kaže Michael Horowitz, direktor konsultantske firme Le Beck Internationala, za Al Arabiya English.
Čini se da je ova promjena uslijedila nakon izjave vrhovnog vođe Alija Hameneija, koji je rekao da se Izrael mora natjerati da shvati "moć iranske nacije".
Iran ima malo opcija za odgovor i ni jedna nije dobra. Odabir da se ne odgovori riskira daljnje slabljenje strategije odvraćanja i iranskog kredibiliteta i mogao bi izazvati nove izraelske napade.
No, ako Teheran odluči napasti Izrael treći put, riskira snažniji izraelski odgovor, koji bi potencijalno ciljao kritičnu infrastrukturu, poput energetskih objekata ili nuklearnih lokacija.
Reagirati još snažnije
Načelnik štaba izraelske vojske Herzi Halevi je već upozorio Iran rekavši da će Izrael reagirati još snažnije i pogoditi ciljeve koje je u posljednjem napadu "poštedio" ako Teheran ponovo lansira projektile.
Iran je decenijama gradio mrežu proxy-milicija koje je koristio za neizravne napade na Izrael.
Međutim, nakon izraelske kampanje protiv Hamasa, u kojoj su ubijene desetine hiljada Palestinaca, postavlja se pitanje efikasnosti ove strategije.
Ako se prepucavanja nastave, iranski odgovor mogao bi uključivati i potpunu militarizaciju nuklearnog programa. Iranska vlada predložila je povećanje vojnog budžeta za 200 posto u 2025. godini...
