Transplantaciona medicina je sve veća potreba današnjice bez koje se neće moći zamislisti budućnost zdravstva, tako da je potrebno podizati svijest građana o mogućnosti i potrebi darovanja organa, poručeno je sa predavanja u Foči koje je u saradnji sa Donorskom mrežom BiH organizirao Komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine- SAMSIK, prenosi Radio Foča.
Predsjednica Donorske mreže BiH, akademik Halima Resić, istakla je da je transplantaciona medicina vrh medicine i najbolji način da se pomogne pacijentima.
"Kolektivna svijest građana je veoma važna, jer vi možete imati kadar i sve moguće resurse, ali ako nemate donora, a saglasnost familije je ključna, onda nemate ni transplatacije. Veoma je važno da studenti medicine šire tu ideju", rekla je Resić.
Resić je dodala da osoba koja potpiše donorsku karticu izražava želju da donira organe u slučaju da joj se nešto desi.
"Govorimo o transplantacijama kod osoba kod kojih je utvrđena moždana smrt, a to su osobe koje su na intenzivnim njegama bolnica, kliničkih centara odakle se uzimaju organi. Kada potpisujemo karticu, rušimo predrasude da vam se u slučaju kada vam se nešto desi organi mogu transplantirati. Drugo je kada imate nekoga na dijalizi ili sa oboljenjem jetre, pa želite da date organ - to su takozvane rodbinske ili nerodbinske transplantacije, koje su takođe razvijene u BiH i mi imamo oko 400 pacijenata sa transplantiranim bubrezima u cijeloj BiH", rekla je Resić, koja je nefrolog po užoj specijalizaciji.
Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislav Žuljević kaže da uporno rade na podizanju svijesti građana o darivanju i presađivanju organa.
"Svjesni smo da je u našoj zemlji to na veoma niskom nivou i potrebno je gotovo svakodnevno razgovarati na tu temu kako bismo imali što više transplantacija i samim tim kako bi se što više života spasilo", kaže Žuljević.
On podsjeća da se mogu transplantirati srce, jetra, pluća, bubrezi, gušterača, a da je najveća potreba za bubregom- više od 70 odsto.
"Najčešće transplantacije koje se rade su transplantacije bubrega, koje se rade u Tuzli i Sarajevu. Koliko znam u Republici Srpskoj se već dugo ne rade transplantacije i to nas jako žalosti i mislim da je vrijeme da se Republika Srpska okrene sebi i da radi transplantacije u Banjoj Luci, kao što su to radili 2018. i 2019.", kaže Žuljević.
Da bi bilo više transplantacija, ističe Žuljević, potrebno je što više ovakvih savjetovanja, kako bi građani bili o svemu na pravi način upoznati. On ističe da nemaju svi mogućnost živog, odnosno srodnog donora, te da su zato važne kadaverične transplantacije - sa umrlih osoba.
"Kadaverične transplantacije su pravi izvor transplantacija za ljude kojima nema ko pomoći. Broj transplantacija od umrlih osoba je najvažniji i to je jedini put ka Eurotransplantu, kojem mi težimo", dodao je Žuljević.
Profesorica interne medicine Medicinskog fakulteta u Foči Marijana Kovačević ističe da su bolesti bubrega u ekspanziji, te da je veoma važno da su mladi ljudi prepoznali problem potrebe za organima.
"Hronična bubrežna bolest predstavlja veliki zdravstveni problem danas. Bubrežne bolesti idu tiho i podmuklo, tako da za ovim boelstima treba tragati u populacijama sa rizikom. Važno je prepoznati predijalizni, preterminalni stadijum i u toj fazi pripremiti pacijenta, a najbolji vid liječenja zaista je transplantacija", rekla je Kovačević.
Profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Foči Siniša Ristić kaže da postoje organi koji se mogu na vještački način zamijeniti, kao što je bubreg, a da je najveći problem za organe za koje ne postoji rješenje osim presađivanja, kao što je jetra.
"Tako da transplantacija predstavlja jedno od rješenja. Svakako da treba podizati svijest o tome da postoji mogućnost za darivanje organa pod određenim uslovima i da je savremena medicina u stanju da produži život, a u nekim slučajevima da poboiljša kvalitet, odnosno da uradi oboje", naveo je Ristić.
Student treće godine Medicinskog fakulteta Dominik Jureta, član Lokalnog komiteta SAMSIK-a u Foči, kaže da ova tema nije mnogo zastupljena kroz nastavni plan i program, tako da nastoje o njoj što više da govore kroz vannastavne aktivnosti.
"Mi kao studenti trebamo što više informisati građane i pomoći našim profesorima i doktorima u kampanjama informisanja građana o ovim veoma važnim temama, pogotovo o ovoj temi koja ima puno prostora da ide naprijed", rekao je Jureta, prenosi Radio Foča.
