Kada sezona gripe dostigne svoj vrhunac, mnogi od nas završe s kašljanjem, bolovima i odmaranjem pod pokrivačem dok se bore protiv sezonske infekcije. Srećom, većina ljudi s gripom osjeća se bolje unutar sedmice od pojave simptoma.
Ipak, prosječna infekcija gripom može poremetiti svakodnevni život i povećati rizik od širenja zaraze, što postavlja pitanje: postoje li dokazane metode za skraćivanje trajanja gripe?
Mogu li antivirusni lijekovi skratiti trajanje infekcije gripom?
Glavni način za smanjenje trajanja gripe je uzimanje antivirusnih lijekova, koji su posebno dizajnirani za borbu protiv virusnih infekcija, rekao je dr. Timothy Brewer, profesor medicine i epidemiologije na UCLA-u.
Četiri antivirusna lijeka trenutno su odobrena od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) za liječenje gripe: Tamiflu (oseltamivir), Relenza (zanamivir), Rapivab (peramivir) i Xofluza (baloxavir), piše Livescience.
Tamiflu je vjerovjatno najpoznatiji antivirusni lijek za gripu. Ovaj lijek na recept, koji se uzima oralno, odobren je za osobe starije od dva sedmice koje imaju simptome gripe ne duže od dva dana. Djeluje blokirajući enzim koji obično omogućava replikaciju virusa gripe u tijelu, što pomaže imunološkom sistemu u borbi protiv infekcije.
Dokazi sugeriraju da, ako počnete uzimati Tamiflu u prva dva dana od pojave simptoma, može skratiti trajanje bolesti za oko jedan dan u odnosu na placebo. CDC također preporučuje da hospitalizirani pacijenti s gripom što prije dobiju antivirusnu terapiju, jer istraživanja pokazuju da uzimanje Tamiflua po prijemu može smanjiti stopu smrtnosti za 40% u poređenju s odgodom liječenja.
Relenza, Rapivab i Xofluza razlikuju se od Tamiflua po načinu primjene: na primjer, Relenza se inhalira, a Rapivab se primjenjuje injekcijom. Studije pokazuju da i ovi lijekovi mogu skratiti simptome gripe za oko jedan dan.
Postoje li drugi načini za skraćivanje gripe?
Neki ljudi koriste proizvode poput vitamina C, cinka ili ehinacee u nadi da će olakšati simptome i ubrzati oporavak, ali trenutno nema dovoljno kliničkih dokaza koji podržavaju ove strategije.
Većina istraživanja fokusira se na to kako ovi proizvodi djeluju na simptome prehlade, a ne gripe. Prehladu uzrokuje niz različitih virusa, dok gripu uzrokuju isključivo virusi gripe.
"Ako ljudi žele uzimati vitamin C, to je u redu, ali nema dokaza da pomaže kod gripe. Isto vrijedi i za cink – nema jasnih dokaza da skraćuje trajanje infekcije gripom", kaže dr. Brewer.
Dostupni su i lijekovi koji ublažavaju simptome gripe, ali ne djeluju na uzrok infekcije. Tako, analgetici i antipiretici kao acetaminofen (Tylenol) i ibuprofen mogu olakšati simptome, objašnjava dr. Richard Zimmerman, profesor porodične medicine na Univerzitetu u Pittsburghu.
No, postoji mali rizik da djeca i tinejdžeri koji uzimaju aspirin tokom virusne infekcije razviju smrtonosno stanje poznato kao Reyeov sindrom, koji može uzrokovati oticanje mozga i oštećenje jetre. Zbog toga aspirin ne smiju uzimati osobe mlađe od 19 godina osim po preporuci ljekara.
Med se pokazao učinkovitim za liječenje kašlja, ali ga ne treba davati djeci mlađoj od godinu dana zbog rizika od infantilnog botulizma, uzrokovanog bakterijom Clostridium botulinum, koju bebina imuna odbrana još ne može savladati.
Vakcina protiv gripe neće skratiti infekciju ako obolite, ali može smanjiti težinu simptoma i rizik od ozbiljnih komplikacija, poput teške upale pluća. Budući da vakcina djeluje kao preventiva, a ne liječenje, preporučuje se da ga primite prije početka sezone gripe.
Za održavanje snažnog imuniteta – pravilnom prehranom, dovoljno sna, izbjegavanjem pušenja i redovnom hidratacijom – smanjujete rizik od ozbiljnije gripe, kaže Brewer. Ipak, antivirusni lijekovi ostaju najbolja opcija za skraćivanje bolesti.
