Niko ne zna kakav će biti ishod predsjedničkhi izbora u utorak, ali potez Federalnih rezervi dva dana kasnije puno je lakše predvidjeti: s inflacijom koja se nastavlja hladiti, Fed će po drugi put ove godine smanjiti kamatne stope.
Predsjednička borba još uvijek bi mogla biti neriješena kada Fed završi svoj dvodnevni sastanak u četvrtak poslijepodne, ali ta neizvjesnost neće imati utjecaja na njegovu odluku da dodatno smanji svoju referentnu stopu. Međutim, buduće akcije Feda postat će nesigurnije kada novi predsjednik i Kongres stupe na dužnost u januaru, osobito ako Donald Trump ponovno osvoji Bijelu kuću.
Trumpovi prijedlozi za nametanje visokih carina na sav uvoz i pokretanje masovnih deportacija neovlaštenih imigranata te njegova prijetnja da će se umiješati u Fedove inače neovisne odluke o stopama mogli bi dovesti do skoka inflacije, rekli su ekonomisti. Viša inflacija bi, zauzvrat, prisilila Fed da uspori ili zaustavi smanjenje stope.
U četvrtak su kreatori politike Feda, predvođeni predsjednikom Jeromeom Powellom, na putu da smanje svoju referentnu stopu za četvrtinu, na oko 4,6%, nakon što su u septembru proveli smanjenje za pola boda. Ekonomisti očekuju još jedno smanjenje stope za četvrtinu boda u decembru i moguće dodatne takve poteze sljedeće godine. S vremenom smanjenje kamatnih stopa snižava troškove posuđivanja za potrošače i firme.
Fed smanjuje svoju stopu iz razloga iz kojih to inače ne čini: često smanjuje stope kako bi potaknuo usporenu privredu i slabo tržište rada potičući više zaduživanja i potrošnje. Ali privreda snažno raste, a stopa nezaposlenosti je niskih 4,1%, izvijestila je vlada u petak, čak i uz uragane i štrajk u Boeingu koji su oštro smanjili neto rast radnih mjesta prošlog mjeseca.
Umjesto toga, centralna banka snižava stope kao dio onoga što je Powell nazvao "ponovnom kalibracijom" na okruženje niže inflacije. Kada je inflacija u junu 2022. skočila na najvišu razinu u četiri desetljeća od 9,1%, Fed je nastavio s podizanjem stopa 11 puta — naposljetku poslavši ključnu stopu na oko 5,3%, također najvišu u četiri desetljeća.
No u septembru je međugodišnja inflacija pala na 2,4%, jedva iznad Fedovog cilja od 2% i jednako razini iz 2018. Budući da je inflacija dosad pala, Powell i drugi dužnosnici Fed-a rekli su kako misle da su visoke stope zaduživanja više nije potrebno. Visoke stope zaduživanja obično ograničavaju rast, osobito u sektorima osjetljivim na kamatne stope kao što su stanovanje i prodaja automobila.
"Ograničenje je bilo na snazi jer je inflacija bila povišena", rekla je Claudia Sahm, glavna ekonomistica New Century Advisorsa i bivša ekonomistica Feda. “Inflacija više nije visoka. Razlog za ograničenje je nestao.”
Dužnosnici Fed-a sugerirali su da će njihova smanjenja stopa biti postupna. Ali gotovo svi su izrazili potporu nekim daljnjim smanjenjima.
"Za mene je centralno pitanje koliko i koliko brzo smanjiti ciljanu (Fedovu ključnu) stopu, za koju vjerujem da je trenutačno postavljena na restriktivnu razinu", Christopher Waller, utjecajni član Fedovog Upravnog odbora, rekao je u govoru prošlog mjeseca.
Jonathan Pingle, ekonomist švicarske banke UBS, rekao je da Wallerovo izražavanje odražava "neobično samopouzdanje i uvjerenje da su stope krenule niže".
Sljedeće godine Fed će se vjerojatno početi boriti s pitanjem koliko bi nisko trebala pasti njihova referentna stopa. Naposljetku, možda će ga htjeti postaviti na razinu koja niti ograničava niti potiče rast - "neutralno" u Fed-ovom jeziku.
Powell i drugi dužnosnici Feda priznaju da ne znaju tačno gdje je neutralna stopa. U septembru je Fed-ov odbor za određivanje stope procijenio da ona iznosi 2,9%. Većina ekonomista misli da je bliži 3% do 3,5%.
Predsjednik Feda rekao je da dužnosnici moraju procijeniti gdje je neutralnost prema tome kako konomija reagira na smanjenje stope. Za sada je većina dužnosnika uvjerena da je Fedova trenutna stopa od 4,9% daleko iznad neutralne.
Neki ekonomisti, međutim, tvrde da, s obzirom na to da privreda izgleda zdravo čak i uz visoke stope zaduživanja, Fed ne treba previše ublažavati kredite, ako ih uopće ima. Ideja je da su možda već blizu razine kamatnih stopa koja niti usporava niti potiče.
