Godinu dana nakon početka rata protiv Ukrajine, ruski čelnik Vladimir Putin rekao je Rusima da novi fokus na proizvodnju oružja neće uništiti njihovu ekonomiju.
'Postoji dobro poznata fraza: oružje umjesto maslaca', rekao je Putin prošlog februara. 'Odbrana zemlje je, naravno, najvažniji prioritet, ali u rješavanju strateških zadaća na ovom području ne smijemo ponavljati greške iz prošlosti, ne smijemo uništavati vlastitu ekonomiju', dodao je, navodeći sve veću proizvodnju pšenice u to vrijeme, prenosi Business Insider.
Putin je u maju još jednom naredio svojoj vladi da nastavi težiti tom cilju, rekavši dužnosnicima da se usredotoče i na 'puške i na maslac' te odbacujući izreku da zemlje moraju birati između vojnih i civilnih troškova.
Ipak, kako rat traje, posljednjih nekoliko mjeseci bilo je posebno teško za ruske potrošače. Stope inflacije u kolovozu i rujnu popele su se na najviše razine od početka 2023., kada je Putin prvi put održao svoj govor u kojem je podržao civilnuo privredu.
Do kraja oktobra cijena maslaca u Rusiji porasla je za 25,7 posto u usporedbi s decembrom 2023., prema vladinoj statistici. No ne rastu sve cijene namirnica ili mliječnih proizvoda takvom brzinom. Sljedeći najveći porast odnosi se na janjetinu, kojoj je cijena porasla za 21,48 posto, a mlijeko je poskupjelo za 12,75 posto u istom razdoblju.
'Armagedon s maslacem'
Ipak, opći trend potaknuo je strahove od povratka Rusije na rastuće stope inflacije iz 2022. godine ili od mogućnosti recesije.
'Ono što je posebno zastrašujuće jest činjenica da je ubrzanje povezano s jednoglasnim rastom cijena u cijeloj košarici. Od 107 artikala u sedmičnoj korpi, 84 su poskupjela', napisali su ekonomisti na kanalu MMI Telegram, ruskoj grupi koja analizira inflaciju.
Kako je državna statistika pokazala da maslac poskupljuje do 1,9 posto sedmično krajem oktobra, isti kanal upozorio je na 'armagedon s maslacem' i izjavio da bi Rusija mogla doživjeti ponavljanje skoka cijena jaja od 40 posto iz novembra 2023.
Rastuće cijene dospjele su na nacionalne naslovnice ranije ovog mjeseca, kada su ruski mediji izvijestili o nizu krađa u supermarketima vezanih uz maslac. Nezavisna Meduza objavila je da su u jednoj pljački u Moskvi dvojica muškaraca ukrala 25 paketa maslaca.
Čak su se i državni mediji pozabavili tim problemom, a vladina Rossijskaja gazeta napisala je da neke trgovine stavljaju maslac u zaštitne kutije.
Savezni dužnosnici od tada su se sastali s proizvođačima mliječnih proizvoda u pokušaju da obuzdaju povećanje troškova, iako je izjava lokalnog sindikata krajem listopada obećala samo da će tjedno pratiti cijene.
Zašto su cijene maslaca u porastu
Tjedan dana prije tog sastanka isti sindikat izjavio je da zemlja ne doživljava nestašicu maslaca, ali je dodao da oko 25 posto lokalne potrošnje dolazi od stranih dobavljača. Velik dio tog uvoza prethodno je dolazio iz zemalja Latinske Amerike, a one su smanjile svoje isporuke maslaca s 25.000 na 2800 tona godišnje zbog zapadnih sankcija Moskvi.
Još jedan veliki dobavljač mliječnih proizvoda koji se pridržava ratnih sankcija, Novi Zeland, prodao je Rusiji maslaca u vrijednosti od 88,8 milijuna dolara godišnje prije početka invazije. Kako bi popunila prazninu, Moskva se od tada okreće više prijateljskim državama poput Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a one su joj ranije isporučivale samo oko 90 tona godišnje.
Povišenje cijena nastavlja se dok Rusija sve više usmjerava svoje gospodarstvo na proizvodnju oružja kako bi održala invaziju na Ukrajinu, što se sve više pretvara u mukotrpan rat iscrpljivanja ljudstva i opreme. Očekuje se da će Rusija potrošiti 140 milijardi dolara na svoju odbrambenu industriju 2024. te do 145 milijardi dolara 2025., što čini 6,3 posto njezinog BDP-a.
